BiH

Bosna i Hercegovina napravila još jedan korak ka pristupanju Evropskoj uniji

Gotovo sedam godina nakon podnošenja formalnog zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina je konačno dobila jednoglasnu podršku 27 šefova država i vlada zemalja EU da se pridruži bloku. No sada ta zemlja zapadnog Balkana od 3,3 miliona ljudi mora provesti reforme koje se od nje traže, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, dpa, FENA i STA.

Nakon godina zastoja, ruski rat protiv Ukrajine dao je novi zamah spremnosti Evropske unije da razmotri prijem većeg broja svojih istočnih susjeda u svoje redove. Države članice složile su se 15. decembra da Bosni i Hercegovini dodijelite “status zemlje kandidata” za pridruživanje Uniji, stavljajući tu balkansku naciju na početak dugog puta do članstva.

Preporuku o tome dali su u utorak u Briselu evropski ministri država Evropske unije, a jedan od razloga za ovaj potez je zabrinutost da bi se zemlja mogla sve više orijentirati prema Rusiji ili Kini.

Nakon odluka o dodjeli statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji u junu 2022. godine, države članice EU-a, poput Austrije i Slovenije, posebno su pozvale EU da također dodijeli status kandidata Bosni i Hercegovini.

Činjenica da je BiH još jednom zanemarena u ovom procesu izazvala je veliko razočarenje u zemlji. Već 2003. godine ponuđena joj je perspektiva pristupanja EU, a 2016. godine službeno je predala zahtjev za članstvo.

Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi rekao je da odluka Vijeća šalje vrlo jasnu poruku građanima BiH da EU stoji uz zemlju. Dodao je da je sada potrebno da BiH pokaže spremnost da ispuni ranije postavljene uvjete.

– Evropa ispunjava obećanja, a sada želimo vidjeti i Bosnu i Hercegovinu da čini isto – kazao je.

Uvjeti o kojima govori komesar Várhelyi je 14 ključnih reformi koje je Evropska komisija stavila pred Bosnu i Hercegovinu još u maju 2019. godine, a tiču se reformi u nekoliko područja, uključujući demokratiju, vladavinu prava i javnu upravu.

Politički analitičari u Bosni i Hercegovini smatraju da je EU trebala dati Bosni i Hercegovini status kandidata u isto vrijeme kada i većini drugih zemalja zapadnog Balkana. To je moglo pomoći u lakšem rješavanju brojnih unutrašnjih problema u zemlji.

Primjera radi, Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska održava bliske ekonomske i političke veze s Moskvom, a nepostojanje statusa kandidata za članstvo u EU samo je pogodovalo rastu ruskog uticaja.

 

 

Status kandidata za EU za BiH koristi objema stranama

Uoči glasanja na sastanku 15. decembra, latvijski premijer Krišjānis Kariņš rekao je da Evropska unija ima geopolitički interes na zapadnom Balkanu.

– Stoga potezi koje možemo i trebamo učiniti usmjereni su na povećanje našeg uticaja i vlastitog tržišta na zapadnom Balkanu. Mislim da je ovo obostrano korisno i za zapadni Balkan i za Evropsku uniju u cjelini – dodao je.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je na marginama samita EU da je ovo dobra prilika za rukovodstvo Bosne i Hercegovine da pogura reforme.

– Ovo je prilika da zemlja stvarno krene evropskim putem. To je vrlo važan korak za Bosnu i Hercegovinu i za cijelu regiju – dodao je.

Zbog stalne političke krize u Bosni i Hercegovini, do sada je malo učinjeno na provedbi postavljenih uvjeta. Sva istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je članstvo u EU jedan od rijetkih ciljeva koji snažno podržavaju sva tri naroda u cijeloj BiH.

Sve bosanskohercegovačke parlamentarne stranke koje nakon oktobarskih izbora učestvuju u pregovorima o formiranju vlasti nastavak evropskog puta stavile su visoko na listu svojih prioriteta, bez obzira na to što niko ne zna koliko će taj put trajati.

 

 

Slovenija se zalaže za proširenje na zapadni Balkan

Slovenija je uložila mnogo truda da objasni svojim partnerima zašto bi BiH, s obzirom na geopolitičku situaciju, trebala dobiti status kandidata. Odluku o dodjeli statusa kandidata Bosni i Hercegovini za članstvo u EU u Ljubljani su ocijenili kao “veliki uspjeh slovenske vanjske politike”. Ljubljana pritom ističe da je Slovenija predana što skorijem ulasku cijelog zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

Premijer Slovenije Robert Golob je prilikom donošenja odluke Vijeća EU-a 13. decembra rekao da je BiH ovu odluku čekala dvadeset godina. U EU, kazao je, treba graditi povjerenje prema građanima BiH.

Slovensko vodstvo države zagovaranje BiH stavio je visoko u vanjskopolitičkom programu, a slovenske pozive dodatno su pojačala događanja u BiH početkom godine. Predsjednik Borut Pahor više je puta upozoravao da je proces proširenja EU na zemlje zapadnog Balkana prespor i da BiH treba odmah dobiti status kandidata.

Status kandidata je i jasan signal političkim strukturama u BiH koje sada imaju puni mandat da provedu što više reformi i da svojim biračima pokažu da dijele njihovu viziju budućnosti zemlje u EU.

– Bilo je mnogo sumnji oko toga od strane zemalja članica kao i Evropske komisije, ali mislim da smo na kraju uspjeli argumentirano dokazati da je Bosna i Hercegovina značajno napredovala – kazao je državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Slovenije Marko Štucin.

Istraživač pri Centru za međunarodne odnose Ljubljanske poslovne i ekonomske škole Faris Kočan smatra da je Slovenija odigrala važnu ulogu u toj odluci budući da je – uz Hrvatsku i Austriju – percipiraju kao državu članicu EU koja zbog zajedničke historije te predstavlja svojevrsni most između EU i zapadnog Balkana.

– U tom kontekstu bilo je važno da Slovenija, zajedno sa svojim partnerima – posebno Austrijom, ali i Hrvatskom – stavi BiH visoko na dnevni red EU – zaključio je.

 

 

Sadržaj teksta se temelji na vijestima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom – ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.

Komentari
Na vrh