Tuzla

Bajrić: Klinika za invazivnu kardiologiju UKC-a Tuzla, godišnje uradi 3.000 zahvata (VIDEO)

Klinika za invazivnu kardiologiju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla je klinika sa širokim spektrom djelatnosti, a kada je u pitanju kardiovaskularni sistem organizma, najčešći uzročnik smrti je akutni infarkt miokarda koji nastaje kao posljedica okluzije začepljenja krvnog suda koji hrani srce.

Budući da su bolesti koje liječe od najveće hitnosti, ova klinika spada u red onih gdje je procenat procedura za vrijeme Covida gotovo isti kao i prije pandemije, a na godišnjem nivou urade oko 3.000 različitih procedura.

Klinika se bavi širokim nizom disciplina, a između ostaloga ugrađuju sve vrste elektrostimulatora, pacemakera, koji trenutno postoje na svjetskom tržištu medicine.

Načelnik Klinike za invazivnu kardiologiju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla doc.dr.med.sc. Mugdim Bajrić u intervjuu za Fenu kaže da su unazad dvije godine tokom pandemije koronavirusa imali situaciju kakvu nikad prije nisu imali.

– I ljekari s dugogodišnjim stažom nisu imali priliku vidjeti takvu situaciju iako su neki od njih radili i u ratnim okolnostima, ali ono što zabrinjava je da smo svjesni da se dešavaju epidemije svih bolesti, ne samo koronavirusa jer je stanovništvo prilično bolesno – dodao je.

Iako je ljekar koji se bavi strukom kroz koju može pomoći mnogim ljudima i promijeniti njihov tok života i bolesti pravovremenom intervencijom, primijetio je veliki porast drugih oboljenja osim onih uzrokovanih koronavirusom.

Razlozi za to su bojni, naglašava, ljudi su zatrpani informacijama koje ne mogu i ne znaju obraditi što utiče na njihovo ukupno raspoloženje i samim tim na zdravlje, a tu je i način ishrane jer su ljudi skloni konzumirati brzu hranu, a zbog ekonomske situacije i jeftiniju i nekvalitetniju.

Također, dodaje, da je prisutne navike teško mijenjati. Pušenje je jedan od osnovnih uzroka bolesti krvnih sudova posebno srca, a takve navike je teško promijeniti i pored porasta cijena cigareta, ali ni onda kada ljudi obole i urade im se operativni zahvati, oni nastave s nekim navikama.

– Imamo neke informacije smještene u mozgu i ne mijenjamo se. Kada našim pacijentima kažete da trebaju mijenjati neke navike, a imaju 50 godina oni kažu da su stari. To je nevjerovatno jer u klinikama u nekim zapadnim zemljama ljudi se liječe i sa 90 godina i ne smijete ni pomisliti reći da su stari. Ljudi trebaju još uvijek sanjati s 50 godina, raditi na sebi i biti aktivni – smatra Bajrić.

Ova klinika spada u red onih gdje je procenat procedura za vrijeme Covida ostao na gotovo istom nivou, osoblje Klinike nije se obazirao na pandemiju i nisu izbjegavali biti u operacijskoj sali jer su znali da to znači spašavanje tuđeg života.

– To je bila ideja vodilja iako je broj procedura u stalnom porastu. Ovo je bolest koja se ne može odgoditi jer odgađanje može voditi ka stravičnom ishodu – podvukao je Bajrić.

Kaže i to da na Klinici imaju veoma mlad kadar s prosjekom godina 30 što je za tercijarni nivo medicine vrlo značajno budući da je to najviši nivo medicine gdje se stalno mora težiti vrhunskim stvarima što zahtijeva mnogo odricanja.

Napominje da je za medicinu općenito potrebno mnogo finansijkih sredstava, jer operacije koštaju mnogo, ali oni zahvaljujući entuzijazmu prave velike pomake, neprestano se educirajući i prateći svjetske trendove.

Vrsta intervencija koje se rade na Klinici finansiraju se putem Fonda solidarnosti Federacije BiH i to je, smatra Bajrić, najbolje osmišljena institucija jer ekskluzivitet liječenja imaju kardiološki, hematološki, onkološki i pedijatrijski pacijenti.

Napominje, međutim, da javne ustanove u oblasti kardiologije nisu u povoljnijem položaju od privatnih ustanova i dodaje da bi iz tog razloga privatne ustanove morale liječiti sve pacijente koje liječe javne ustanove, ali procedure su komplicirane.

Ipak, on u intervjuu za Fenu zaključuje da je Klinika koju predvodi dobro organizirana te pacijenti ne plaćaju za procedure koje obavljaju što je praksa koja bi trebala biti uvedena na svakom dijelu države jer je njegova želja da građani s kojima živi imaju vrhunsku medicinu.

Na vrh