ANALIZA – SIRIZA: Uspon i pad najkultnije ljevičarske partije u Evropi – Refleksija na desnici

Temelj ljevičarskog pokreta u Grčkoj je koalicija SINASPISMOS osnovana 1991. godine. SINASPISMOS je također jedan od osnivača Partije evropske ljevice (PEL) u Rimu 2004.godine. U Grčkoj, nasljednik SINASPISMOSA je Koalicija radikalne ljevice, poznatija pod imenom SYRIZA. Ovo ime je zapravo kovanica grčkih riječi za koaliciju. SIRIZA je formirana 2004. godine od strane nekoliko ljevičarskih i ekstremno ljevičarskih stranaka. Prvi predsjednik SIRIZE bio je Alekos Alavanos (1950). On je umjereno ljevičarski političar, a stranku je vodio do 2008.godine. Bile su to godine ispunjene brojnim tenzijama između koalicionih partnera i skromnim rezultatima na parlamentarnim i lokalnim izborima. Mnogi u Grčkoj su ove dvije stranke povezivali sa anarhističkim grupama, što je često izazivalo nemire u Grčkoj.Tih godina je PASOK (član Partije evropskih socijalista – PES) suvereno vladao lijevim centrom, a Komunistička partija Grčke (KKE) bila je više lijevo orijentirana od PASOK-a. SIRIZA je zauzela mali prostor lijevo od PASOK-ove politike. Niko nije očekivao da će stranka sa radikalnom ljevičarskom ideologijom ikada vladati zemljom.

Aleksis Cipras (1974) je izabran za predsednika SIRIZE u junu 2009. Koalicija je kao politička stranka registrovana 2012.godine. Cipras je bio taj koji je vodio put, od marginalne lijeve stranke do kvalifikovane većine u grčkom parlamentu. A u januaru 2015.godine, kao rezultat pobjede na parlamentarnim izborima, Cipras je izabran za novog premijera Grčke. Ali treba napomenuti da mu je u svemu tome pomogla slaba politika vlada koje su predvodili Nova Demokratija (član Evropske narodne partije EPP) i PASOK. Formiranje vlade koju predvodi SIRIZA najveće je i do sada neprevaziđeno postignuće jedne krajnje ljevice u EU, ali i u Evropi šire.

SIRIZA je naslijedila izuzetno nepovoljnu ekonomsku situaciju u zemlji. Od 2009.godine Grčka je u dužničkoj krizi i pod strogim mjerama štednje. Sve je to koordinirano u dogovoru sa Evropskom komisijom, Međunarodnim monetarnim fondom i Evropskom centralnom bankom, popularno nazvanom Trojkom.Preuzimanje vlasti od strane krajnje ljevice u jednoj od starijih članica EU i članici Eurozone imalo je svoj uticaj. Yannis Varoufakis (1961) preuzeo je poziciju ministra finansija Grčke u novoj Vladi. Iako je na toj funkciji ostao samo šest mjeseci, bio je to turbulentan period, a pregovori sa Trojkom bili su napeti. Varoufakis je, po nalogu premijera Ciprasa, tajno pripremao plan B, apokaliptični scenarijo za „paralelni sistem likvidnosti” u Grčkoj. Ali sam je tvrdio da Grčka nema ambicije da napusti Eurozonu. U junu 2015. Varoufakis se suočio s ultimatumom ministara finansija Eurogrupe. Već sljedećeg dana premijer Cipras je pozvao na referendum za odbacivanje mjera štednje koje je predložila Trojka. Na referendumu održanom u julu 2015.godine većina birača (61%) rekla je „NE” mjerama štednje. Varoufakisova ostavka uslijedila je kao rezultat referenduma, ali i kao veliko iznenađenje. Ali i Andonisa Samarasa (1951), predsjednika Nove Demokratije. Ova stranka i većina medija bili su „ZA“.

Varoufakis je objavio da je svojim mobilnim telefonom snimao sastanke Eurogrupe. Njegov izgovor je bio da je to neophodno za njegov rad, jer niko nije vodio bilješke o sastancima. Eurogrupa ne zabranjuje striktno snimanje sastanaka, ali su razgovori tamo često povjerljivog sadržaja.

Cipras je odlučio da ignoriše volju birača na referendumu. Upravo to je bio razlog Varoufakisove ostavke. Sredinom jula 2018. Cipras je postigao dogovor sa Trojkom. Ovaj novi dogovor je sada protivnik Varoufakis okarakterisao kao još restriktivniji od prethodnog predloženog. Čini se kao da je Cipras napustio ekstremnu ideologiju i postao umjereni ljevičarski evropski političar.

Tada je nekoliko zemalja strahovalo od mogućeg domino efekta Grčke na finansijski slabije članice eurozone. Uz mogućnost daljih reperkusija na jedinstvo i stabilnost EU.

Grčka je, kao rezultat svega toga, morala da izađe na vanredne izbore. U septembru 2015. Cipras je ponovo izabran za premijera. A onda je nastavio sa restriktivnom politikom u trošenju budžetskih sredstava i mjerama štednje.

U Grčkoj premijer i Vlada tradicionalno polažu zakletvu na ceremoniji pred arhiepiskopom Atine i cijele Grčke. Cipras je položio zakletvu tek pred predsjednikom Republike Prokopisom Pavlopulosom (1950). Ali kasnije je isti dan Cipras otišao na sastanak sa arhiepiskopom u prostorije Arhiepiskopije. Cipras je ateista i grčki glasači to nisu pozdravili.Cipras je elokventan i harizmatičan političar. Svojevrsna ikona među ljevičarima u Evropi. Još uvijek njeguje jedan specifičan način oblačenja, a to je da nikada ne nosi kravatu. Izrazio je iskrenu želju za svojom zemljom, da će staviti kravatu kada spasi državu od dužničke krize.

I on je to ispunio. Ministri finansija eurozone su 2018.godine ponudili Grčkoj povoljnije finansijske mjere, što je zapravo značilo da će Grčka finansijski stati na svoje noge. Jedne večeri u junu te godine Cipras se pojavio sa kravatom, i to na večernjem sastanku sa koalicionim partnerima. Uzorak je razumljiv, crveno bordo boje. Kravatu je nosio samo pola sata. On je ovaj čin posvetio onima koji su se proteklih osam godina borili sa dužničkom krizom u zemlji.

Još od 1991.godine Grčka je imala problem sa imenom svog sjevernog susjeda. Nacionalistima u zemlji nije se svidjelo što njihov sjeverni susjed u svom ustavu ima naziv Makedonija. Za većinu njih ta država je nazvana samo kao Skopje (naziv glavnog grada). Neki od njih, iako u malom broju, i dalje njeguju tu politiku. Tog juna 2018.godine pod vodstvom Ciprasa tadašnji ministar vanjskih poslova Grčke Nikos Kozias (1950) potpisao je Prespanski sporazum. Time je Cipras stavio tačku na dugogodišnji problem, iz grčke perspektive. Ovaj događaj nije vezan za ublažavanje mjera štednje od strane Trojke. Ili možda jeste?

Ali treba napomenuti da je Prespanski sporazum potpisala Vlada, odnosno ministar koji je došao iz redova ljevice. Do tada, i nekoliko decenija, grčke stranke koje su članice EPP i PES nisu uspele, ili nisu htjele.

Međutim, mnogi glasači u Grčkoj nisu dobro prihvatili potpisivanje Prespanskog sporazuma. Iako su Cipras i SIRIZA postali ogromna inspiracija drugim ljevičarskim strankama širom Evrope, njihova popularnost u Grčkoj je opadala. Ali najviše kao rezultat dugoročne restriktivne ekonomske politike u zemlji.

SIRIZA je izgubila na parlamentarnim izborima u julu 2019. Novu demokratiju od januara 2016. vodi aktuelni premijer Kyriakos Micotakis (1968.). SIRIZA je izgubila i parlamentarne izbore u junu 2023. godine, a odmah nakon toga Cipras je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke. On je i dalje član sadašnjeg grčkog parlamenta.

Cipras nije najpopularnija figura koja je izašla iz SIRIZE u SAD. To je Varoufakis. On je završio magistarske i doktorske studije u Velikoj Britaniji. Trenutno je lider manje vanparlamentarne ljevičarske stranke MeRA25 u Grčkoj, ali je često prisutan u medijima u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama. On uglavnom artikuliše svoje ljevičarske stavove o finansijama i ekonomiji. U SAD-u, velika grčka dijaspora tradicionalno se povezuje s Demokratskom strankom. Uostalom, i sam predsjednik Joseph Biden (1942) je izjavio da mu je grčka zajednica u njegovom izbornom okrugu davala bezrezervnu podršku na izborima godinama tokom izbora za Senat. U grčkoj zajednici u svom izbornom okrugu dobio je nadimak Bidenopoulos u znak saradnje i poštovanja.Čini se da je pojava SIRIZE i Varoufakisa nagovijestila okretanje u lijevo Demokratske stranke u Sjedinjenim Državama. SIRIZA je inspirisala i dala energiju Demokratskoj stranci. To se osjetilo i u kampanji na primarnim unutrašnjim stranačkim predsjedničkim izborima. Ljevičar Bernie Sanders (1941) osvojio je veliki broj glasova na primarnim predsjedničkim izborima 2016. i 2020.godine. Sandersova ljevičarska kampanja također je utjecala na pomak ulijevo inače politike centra prema lijevom centru pobjedničkog predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, Bidena, koji je izabran za 46. predsjednika Sjedinjenih Država. Neke od politika besplatne zdravstvene zaštite, ukidanja studentskih dugova, socijalne podrške, podrške sindikata, besplatnog obrazovanja oličenje su pomaka u lijevo Demokratske stranke SAD-a, koje su naišle na široku podršku birača.

Stefanos Kasselakis (1988) izabran je za novog predsednika SIRIZE u septembru 2023. Dio svog života i školovanja proveo je u Sjedinjenim Državama. Član je LGBT+ zajednice. Na kraju krajeva, Kasselakis se vratio u Grčku samo nekoliko mjeseci prije nego što je izabran za lidera. Njegov partner s kojom se oženio u SAD je američki državljanin. Grčka i dalje ne dozvoljava istospolne brakove. To je također jedna od obećanja Kasselakisa, da zemlja prizna ove zajednice.Na lokalnim izborima u oktobru 2023. Kasselakis je u drugom krugu dao nedvosmislenu podršku kandidatima za gradonačelnike iz redova i podržan od strane PASOK-a. Možda je upravo taj potez bio odlučujući da Nova Demokratija izgubi Atinu i Solun, dva najveća grada u Grčkoj. Mnogi su mislili da će s tim SIRIZA ići u uzlazni trend. Ali partija je izgubila jedinstvo u svojim redovima. To je dovelo do raspada poslaničke grupe, a neki europarlamentarci su prebjegli iz stranačkih redova. Iako Kasselakis ima podršku među mlađim biračima, stranka je sada na klizavoj stazi. U decembarskim istraživanjima javnog mnijenja, SIRIZA je pala na jednocifren rejting po prvi put u nekoliko godina.

Sve je to doprinijelo da stranka Nova Demokratija nastavi, iako u smanjenoj mjeri, svoju dominaciju u Grčkoj. SIRIZA više nije na drugom mjestu u anketama. Sada je to PASOK. Već sada je jasno da će na evropskim izborima u junu 2024. PASOK osvojiti više poslanika nego SIRIZA. Nova Demokratija će ostati na vrhu, po broju osvojenih poslaničkih mandata.Ovo daje prostora PASOK-u. Evropski poslanik Nikos Androulakis (1979) na čelu je PASOK-a od decembra 2021. i već je zauzeo drugo mjesto na listi popularnosti grčkih političara. Micotakis je i dalje neprikosnoveno na vrhu.

Ako Nova Demokratija nastavi sa svojom dosadašnjom politikom, nastavit će dominirati političkom scenom zemlje još neko vrijeme. Postavlja se pitanje da li će i kada PASOK uspjeti da prestigne Novu Demokratiju. PASOK će još neko vrijeme ostati druga stranka u Grčkoj. Trenutno je razlika između Nove Demokratije i PASOK-a oko 23%. SIRIZA će imati za cilj da se popne na drugo mjesto. U ovom trenutku izgledi su loši. Ali Cipras je također preuzeo SIRIZU 2009. godine sa veoma niskim rejtingom.

Možda je restrukturiranje grčke političke scene najava narednih dešavanja u EU.

Sada je jasno da su najveće ljevičarske stranke u Evropi, SIRIZA u Grčkoj i PODEMOS u Španiji, izgubile primat. Trenutno nema izgleda da će bilo koja stranka slična SIRIZI, u nekoj drugoj zemlji EU, ali i šire u Evropi, ponoviti uspjeh Aleksisa Ciprasa. Postavlja se pitanje da li je ovo kraj pomjeranjima evropske političke scene u lijevo. Ali SIRIZA je također morala da skrene ka centru, da uskladi mjere štednje sa Trojkom kako bi završila svoj mandat na čelu Grčke. Zapravo, napustila je svoju radikalnu ideologiju i na kraju svog mandata više nije bila radikalna ljevičarska stranka.Desničarski pokreti su također u trendu u EU. U Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, ali i u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj. Postoji trend da neke stranke napuste EPP i formiraju novi blok, odnosno izvrše diferencijaciju etabliranih „konzervativnih i demokršćanskih” i „radikalnih desničara“. To je sličan proces onom koji se dogodio strankama lijevog centra tokom financijske krize, a doveo je do uspona SIRIZE, PODEMOS-a, ali i nekih manjih ljevičarskih partija u Evropi, poput Ljevice u Sloveniji. U Mađarskoj, FIDES vodi tamošnju vladu i ta stranka se odvojila od EPP-a u vrijeme kada je bila na vrhuncu svoje političke moći. Trenutno je stranka Braća Italije najbliža preslikavanju SIRIZE na desnici. U ostalim državama članicama EU radikalna desnica je još daleko od formiranja vlade i pozicije premijera.

Cipras je, ako se sjećate, podigao SIRIZA-u od stranke sa skromnim rejtingom do vladajuće stranke u zemlji. Postavlja se pitanje da li će neko uspeti da ponovi uspeh SIRIZE odnosno koja stranka je trenutno, ili će se podići u novoj SIRIZI, ali ovaj put na radikalnoj desnici.

O autoru:
Dr. Tomi Dimitrovski je bivši makedonski ambasador u Republici Sloveniji (2014-2018) i bivši generalni konzul u Solunu, Republika Grčka (2007-2014). Tomi Dimitrovski je doktor nauka (Univerzitet Sheffield, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2018). Predaje strateško upravljanje zdravstvenim organizacijama na Univerzitetu Sheffield, Ujedinjeno Kraljevstvo, i zdravstveni menadžment na Evropskom kampusu Univerziteta York u Solunu, Republika Grčka.