Kolumne

ANALIZA DW Schmidt je pokleknuo i kreirao opasnu krizu u BiH

Nakon Schmidtovih odluka o izmjenama Izbornog zakona i Ustava, član Predsjedništva BiH Željko Komšić od Ustavnog suda BiH očekuje adekvatnu reakciju, a Schmidta kritikuju i evropski parlamentarci.

O nametnutim odlukama visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njemačkog diplomate Christiana Schmidta izjasnit će se Ustavni sud BiH, jer je član Predsjedništva BiH Željko Komšić podnio apelaciju u kojoj se, pored ostalog, navodi da bi sporne Schmidtove odluke mogle dati prostora za „prihvatanje rezultata etničkog čišćenja“. O tome bi se trebao očitovati i Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta jer je 25 evropskih parlamentaraca nezadovoljno odlukama šefa OHR-a (Office of the High Representative) piše DW.

 

Komšić smatra da je Christian Schmidt u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo „neustavne“ odluke te izvršio udar na integritet izbornog procesa. „Schmidt je prevario birače koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke subjekte koji bi ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima“, istakao je Komšić.

„Ostali” i dalje na margini?

Schmidtovom odlukom broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH sa 58 povećan je na 80. Svaki od tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, imat će po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17, dok će klub „Ostalih“ umjesto 7 imati 11 delegata, ali za razliku od konstitutivnih, „Ostali“ i dalje ne mogu pokretati pitanje „vitalnog nacionalnog interesa“.

Kako se delegati u Domu naroda federalnog Parlamenta biraju u kantonalnim skupštinama, svaka skupština u svih deset kantona imat će najmanje jednog delegata u Domu naroda iz svih klubova konstitutivnih naroda (Hrvatski, Srpski i Bošnjački) i pripadnika „Ostalih“. Izbor preostalih delegata bit će proporcionalan broju stanovnika u kantonima, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine.

Odluke koje „legaliziraju etničko čišćenje“?

Do nametnutih promjena, prema Ustavu FBiH, proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i „ostalih“ u svim javnim organima vlasti i sudovima bazirala se na popisu stanovništva iz 1991. godine „dok se Aneks 7 (povratak prognanih u svoje prijeratne domove) u potpunosti ne provede“, što je jedna od odredbi Daytonskog sporazuma. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane Zijad Bećirović zato smatra da je Schmidt povrijedio Ustav i uvjeren je da je Komšićeva apelacija opravdana.

„Svi moramo uvažavati presude Haškog suda i odredbe Daytonskog sporazuma o provođenju Aneksa 7. Promjenom ustavne odredbe da se izbor delegata bazira na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine, visoki predstavnik Christan Schmidt mogao bi legalizirati zločinačke politike s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Upravo je ta ustavna odredba poništavala rezultate ‘etničkog čišćenja’, odnosno ‘udruženog zločinačkog poduhvata’, koji su u proteklom ratu u BiH počinili i visoki vojni i politički zvaničnici HDZ-a BiH, odnosno  ‘Hrvatske zajednice Herceg-Bosne ‘“, tvrdi Bećirović, pozivajući se na presude Haškog suda (Prlić et al. (IT-04-74).

Bodo Weber: „Preko promjena Izbornog zakona HDZ želi treći entitet“

To ističe i član Predsjedištva BiH Željko Komšić u svojoj apelaciji Ustavnom sudu BiH. „Time je visoki predstavnik doveo sve građane BiH u stanje pravne nesigurnosti jer je uvođenjem ‘posljednjeg popisa’ odnosno popisa iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma, čime je ušao u veoma opasan i delikatan prostor eventualnog prihvatanja rezultata etničkog čišćenja“, upozorava Željko Komšić u apelaciji Ustavnom sudu BiH.

Da HDZ BiH i njegovi lobisti preko promjena Izbornog zakona žele promijeniti Ustav i stvoriti uslove za formiranje „trećeg entiteta“ smatra i politolog, saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina Bodo Weber. On kaže da Schmidt nema podršku Vlade Savezne Republike Njemačke za odluke koje nametnuo na dan općih izbora u BiH, a koje su „u korist HDZ-a BiH“.

Manje blokada nakon Schmidtovih odluka?

„Schmidt je na zahtjev Sjedinjenih Država pokleknuo pred prijetnjom izazivanja političke krize, a ta je prijetnja zapravo proizvod pogrešne i opasne pregovaračke politike SAD-a i Evropske unije. Ti pregovori oko reforme Izbornog zakona od početka su usmjereni na makar djelimično ispunjavanje zahtjeva HDZ-a, odnosno nacionalističke agende HDZ-a da se preko promjene Izbornog zakona promijeni i ustavni poredak u BiH u pravcu stvaranja trećeg entiteta i osiguranja dominacije HDZ-a nad hrvatskim nacionalnim korpusom u BiH“, kaže Weber.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt predvidio je i mjere za deblokiranje federalnih institucija, ali one nisu sistemske tako da će se, kako je šef OHR-a pojasnio za lokalne medije, u slučaju blokada ponovo morati posegnuti za „bonskim ovlastima“. Ekspert za ustavno pravo profesor Nedim Ademović potvrđuje za Slobodnu Evropu da će Schmidtove odluke uticati na to da institucije i zakonodavna vlast budu „prohodniji“ i da će biti teže blokirati procese. „No, povećava se broj delegata koji se biraju na osnovu nacionalne strukture stanovništva, što znači da će kantoni sa etnički čistim stanovništvom imati mogućnost da dobiju veći broj delegata“, ističe Ademović.

Milan Sitarski: „Schmidtove odluke su dobre, loše je što nije riješena legitimnost članova Predsjedništva BiH“

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da su Schmidtove odluke dobre, posebno povećanje broja izaslanika u klubovima Doma naroda Parlamenta FBiH.

„To povećava proporcionalnost predstavljanja svakoga od konstitutivnih naroda, kao i ‘Ostalih’. Još je veća korist od povećanja broja delegata u klubovima naroda nužnog za nominiranje predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, jer smanjuje mogućnost da bilo kojeg od tih zvaničnika koji trebaju predstavljati jedan konstitutivni narod izaberu delegati koje su u kantonalne skupštine, konzekventno i u federalni Dom naroda, birali birači koji pripadaju drugome konstitutivnom narodu“, kaže Sitarski za DW.

On zamjera Schmidtu što se nametnutim izmjenama „ne osigurava legitimnost izbora članova Predsjedništva BiH“, i što je sužen krug pitanja na koje se odnosi vitalni nacionalni interes. U međuvremenu su HDZ BiH i politički subjekti okupljeni u Hrvatski narodni sabor (HNS) najavili da će od OHR-a tražiti da ospori izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Shodno zakonu i Ustavu, prema kojem je i lider HDZ-a Dragan Čović ranije biran u državno Predsjedništvo, članovi Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda biraju se neposredno sa područja Federacije BiH. Predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović i hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno su u Zagrebu pozdravili potez visokog predstavnika Chrsitiana Schmidta i naglasili da „legitimno predstavljanje“ mora biti u potpunosti implementirano i da su nametnute odluke samo „prvi korak“ u tom procesu.

Evropski parlamentarci traže od Schmidta pojašnjenje odluka

U najuticajnijoj bošnjačkoj političkoj partiji, Stranci demokratske akcije (SDA), Schmidtu zamjeraju što je „pomogao samo jednu stranu u BiH“. Kazao je to predsjednik SDA Bakir Izetbegović, naglašavajući da je Schmidtovim odlukama HDZ BiH postao „nedodirljiv“. „Dao im je poziciju da odlučuju ko je legitiman, ko nije, da biraju između probosanskih ili bošnjačkih blokova, stranaka“, rekao je Izetbegović za Federalnu televiziju, napominjući da je Schmidt istovremeno ignorirao „niz diskriminacija u RS-u“. Visoki predstavnik se, kaže Izetbegović, fokusirao samo na presudu po apelaciji „Ljubić“, dok je ignorirao presudu po apelaciji „Komšić“ te presude Evropskog suda za ljudska prava.

Odluke Christiana Schmidta kritikovala je i grupa od 25 zastupnika u Evropskom parlamentu, pa bi šef OHR-a u narednim danima mogao otputovati u Brisel gdje će podnijeti „raport“ Komitetu za vanjske poslove Evropskog parlamenta o izmjenama izbornog zakona u BiH. Piše to europarlamentarka Tineke Strik na svom Tvitter nalogu. „Na naš zahtjev, Schmidt će se pojaviti pred Komitetom kako bi objasnio razloge za donošenje svojih nedemokratskih mjera“, napisala je Strik.

25 parlamentaraca iz Njemačke, Francuske i Nizozemske pozivaju OHR da povuče nametnute odluke. „Duboko smo nezadovoljni zbog toga što ste bonske ovlasti iskoristili na dan izbora. Činjenica je da su se izmjene desile tako da se utjecalo na izborne rezultate, i to nakon što su izbori održani. U bojazni smo da je ovom odlukom stvoren potencijalni rizik da se dugoročno ugrozi autoritet OHR-a“, upozorili su evropski parlamentarci.

Demantiji i pojašnjenja iz OHR-a

Iz OHR-a su demantirali optužbe da se nametnutim odlukama vrši dodatna etnička podjela BiH, uz pojašnjenje kako se nije moglo ići u „opsežnije“ reforme koje bi zadirale u Daytonski sporazum, a detalji odluke pojašnjeni su na web portalu Ureda visokog predstavnika.

U apelaciji koju je uputio Ustavnom sudu BiH član Predsjedništva BiH Željko Komšić, između ostalog, ističe se da su nametnute izmjene u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbor predsjednika i potpredsjendika oba bh. entiteta kojima je utvrđeno da izbor nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te konstatirano da je „Ostalim“ onemogućeno da se kandiduju za spomenute pozicije. Od Centralne izborne komisije (CIK) Komšić očekuje da ne primjenjuje Schmidtove odredbe dok Ustavni sud BiH ne odluči o ovom zahtjevu. No, izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH prema odlukama šefa OHR-a već su objavljene u službenim novinama i, shodno tome, obavezujuće, a trebale bi biti primijenjene odmah uz primjenu rezultata nedavno završenih općih izbora u BiH.

Komentari
Na vrh