Način na koji je formirana vlast na federalnom nivou bio je izuzetno skandalozan i štetan po interese Bosne i Hercegovine, posebno po Bošnjake.
Za Patriju analizira Jahja Muhasilović
Nema sumnje da je protekla godina, zajedno sa 2022., bila politički najteža za Bosnu i Hercegovinu od završetka rata. Ostat će zapamćena kao godina u kojoj je testirano aparthejdsko nametanje skrojeno godinu ranije. Prva godina u kondominijumskom bivstvovanju. Osim toga, većina mukotrpno izgrađenog tokom posljednje tri decenije je anulirano u rekordnom roku. Podsjetimo se nekih događaja iz protekle godine.
Sporni amandmani na Izborni zakon
Visoki predstavnik Christian Schmidt uvođenjem amandmana na Izborni zakon demonstrirao je činjenicu da je stav Međunarodne zajednice kako je potrebno politički ‘osakatiti’ Bošnjake, s obzirom na njihovu sve evidentniju demografsku dominaciju u odnosu na druga dva naroda. Nakon Schmidtovih amandmana, Bošnjaci, koji čine preko polovine ukupnog stanovništva, su svedeni na statističku grešku i obespravljeni preko noći.
To je potaklo poražavajuće mali broj građana i političkih stranaka da se okupe pred OHR-om zahtijevajući ukidanje nametnutih aparthejdskih mjera. Već tog dana ispred OHR-a postalo je očigledno da dio političke elite nema namjeru suprotstaviti se oktroiranim mjerama, već čekati signal od Međunarodne zajednice kako bi zauzeli pozicije za kojima su predugo vapili. Stoga će kasnije biti nagrađeni vlašću putem koalicije poznate kao Trojka.
Nakon što je na prethodnim općim izborima pobjedu odnijela koalicija okupljena oko SDA i DF-a naspram favorita Međunarodne zajednice, uslijedila je prava noćna mora. S obzirom da injžinjering susjednih zemalja i njihovih proxya (SNSD i HDZ), uz podršku Međunarodne zajednice, nisu dovele do željenih rezultata, Visoki predstavnik odlučuje da suspendira Ustav na 24 sata, što predstavlja svojevrsni presedan za jednu modernu evropsku državu poput BiH, te da instalira Trojku u vlast. Toga dana zabrinuti građani su se okupili ispred Parlamenta FBiH kako bi izrazili nezadovoljstvo, međutim njihov glas, kao i glas potpredsjednika FBiH Refika Lende (SDA) bez kojeg je bilo antiustavno formirati vlast, biva sasvim ignoriran. Na taj antidemokratski način je zaključena 2022. godina i započela nova „oktroirana 2023.“.
Nakon navedenih dešavanja bilo je i kristalno jasno da će 2023. godina biti teška za BiH i za Bošnjake. Vrlo rano kreće serija štetnih političkih manevara koji će dodatno obespraviti najbrojniji narod u BiH. Formirano je Vijeće Ministara na državnom nivou na način da su zbog servilnosti Trojke Bošnjacima zapale mrve i margine vlasti. Nakon što je subverzivnim djelovanjem prethodno uništio Pokret za Domovinu u RS-u koji je bio namijenjen da na političku scenu u tom entitetu vrati pro-Bosansku politiku, Vojin Mijatović, inače 100 posto Srbin i 101 posto Srbijanac, je SNSD-u poklonio četvrtog delegata u srpskom klubu Doma Naroda državnog parlamenta čime je Dodikovoj stranci dao poluge blokiranja i ucjenjivanja na državnom nivou. Nakon toga je Trojka, iako i sama servilna prema SNSD-u i HDZ-u, ‘isposlovala’ seriju nepovoljnih ministarstava’.
Bošnjačke kvote su popunili pojedinci koji se ponosno distanciraju od svojih bošnjačkih korijena, kao što je recimo slučaj s Edinom Fortom, ministrom komunikacija i saobraćaja. Na poziciju šefa diplomatije je postavljen Elmedin Konaković, učitelj tjelesnog odgoja bez adekvatnog diplomatskog iskustva. Njegova nesposobnost, možda ne bi bila toliko problematična da jedini preduslov za tu poziciju nije bila činjenica da je navedeni ministar u zagrebačkim krugovima opisan kao “dobri dečko”, što je ovaj uporno potvrđivao svojim “diplomatskim” izbjegavanjem spominjanja zločina HVO-a tokom agresije i nizom nepovoljnih poteza za BiH.
Nametanje federalne vlasti
Način na koji je formirana vlast na federalnom nivou bio je izuzetno skandalozan i štetan po interese Bosne i Hercegovine, posebno po Bošnjake. Međunarodna zajednica i Trojka su Čovićevom HDZ-u predali neviđenu moć. Kada je federalna vlast formirana suspenzijom Ustava od strane Schmidta, to je bilo isključivo kako bi se udovoljilo zahtjevima Čovića i Zagreba. Na dnevni red je došlo imenovanje Marina Vukoje, bliskog člana HDZ-a, u Ustavni sud. Problem je nastao kada su Trojka i HDZ odlučila da Vukoja bude jedini kandidat za tu poziciju. Ustav je onemogućio Trojci i HDZ da sprovedu samovolju tako što je glasanje moralo proći kroz parlamentarnu Komisiju za imenovanje koja je odbila prihvatiti Vukoju kao jedinog kandidata, time zaustavivši pokušaj ustavno-pravnog državnog udara od strane HDZ-a i servilne Trojke. Pokušaji da se Vukoja ugura u Ustavni sud se i dalje nastavljaju, te nema naznaka da će Čović odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva. Dodatno komplicira situaciju opravdana bojazan da će na poziv pojedinaca iz Trojke Schmidt nastaviti svoje kolonijalističko ponašanje novim nametanjima.
EU i NATO put BiH u 2023
Uzalud se nadajući da će invazije ruske vojske na Ukrajinu inicirati napredak BiH na njenom euroatlantskom putu, uslijedilo je još jedno razočarenje. BiH je “nagrađena” kandidatskim statusom na način da su je preskočile ratom razorene, teritorijalno nezaokružene i ekonomski daleko nazadnije evropske ‘velesile’ poput Ukrajine i Moldavije, a malo je falilo da to uradi i Gruzija, koja unutar svojih granica ima dvije satelitske pro-ruske kvazidržave i teritorijalno se nalazi na azijskom kontinentu. Na proljeće naredne godine će BiH biti obznanjeno da li će dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora, od čega će Trojka pokušati da napravi svojevrsni diplomatski spektakl.
Što se tiče NATO puta BiH, tu stvari stoje još gore. Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg u svojoj ovogodišnjoj posjeti regiji je naznačio da BiH ne treba da sanja NATO snove i da njeno punopravno članstvo u Savez trenutno nije na agendi. Sve se to desilo u godini kada se Rusija stabilizirala na ukrajinskom frontu i prijeti da se vrati na Balkan, ali ovaj put mnogo gnjevnije. Stvar postaje ozbiljnija kada se u obzir uzme činjenica da su u prethodnoj godini učinjeni maksimalni napori da se pro-ruski akteri poput Dodika dodatno ojačaju i da im se prepusti sigurnost BiH. Ruse će u njihovom novom naletu objeručke dočekati američkim rukama učvršćeni ‘srpski svet’.
Borba za građanski princip se nastavila
Na prethodnu godinu je snažno utjecala i apelacija Slavena Kovačevića na Evropskom sudu za ljudska prava, gdje je istaknuto da ustroj države Bosne i Hercegovine ide protiv građanskog principa. Gospodin Kovačević se pred ESLJP-om žalio da način organiziranja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništva BiH ide protivno principima građanske države te da je etnička pripadnost ta koja garantira moć i poziciju. Prema odluci ESLJP-a, ovim se krši Evropska konvencija o ljudskim pravima, član 1. Protokola br. 12 (opšta zabrana diskriminacije). Još jedna bitnost presude leži u tome što je ona potvrdila prethodne presude (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Pudarić) koje su vođene protiv BiH i njenog kršenja građanskog principa, te je otišla korak dalje na način da ih je sublimirala i potvrdila “etnokratsko” uređenje države koje krši elementarna prava njenih građana. Ova presuda je automatski postala jedan od preduslova za punopravno članstvo BiH u EU. Možda ipak ništa od diplomatskog spektakla. Nakon inicijalne euforije, cijeli slučaj je vještom medijskom i političkom manipulacijom gurnut u drugi plan. Na ovom slučaju smo još jednom vidjeli svu dvoličnost OHR-a, koji i dalje čini maksimalni napor da obesmisli i spriječi provođenje presude.
Negativni trendovi dominirali
Godina koju ostavljamo iza sebe definitvno je bila jedna od najdinamičnijih u modernoj historiji BiH. Većina dinamika koje će odrediti budućnost naše zemlje su trenutno jako nepovoljne. Bilo da je riječ o pomenutim političkim procesima ili nekim drugim, situacija je alarmantna. BiH je u 2023. nastavila svoju demografsku kataklizmu. Trendovi iseljavanja i pada nataliteta su i dalje među najgorima u svijetu i prijete da u konačnici ugroze puki biološki opstanak stanovnika BiH. Ono što se primjećuje je da radna snaga koja hronično manjka u našoj zemlji biva nadomještena stranom, pa stoga privatni sektor sve više uvozi radnu snagu iz zemalja trećeg svijeta. Barem tu pratimo evropske trendove.
Zbog ‘vizionarstva’ Trojke danas imamo situaciju da HDZ blokira sve bitne komunikacijske i transportne projekte time svjesno izolirajući Kantone sa bošnjačkom većinom. Niti u energetskom sektoru ruže ne cvjetaju. Prethodnu godinu su obilježila bitna previranja oko energetskog sektora. U jeku globalne energetske krize svjedočili smo da je Trojka namijenila uručiti energetsku sigurnost BiH Miloradu Dodiku, a istu uslugu kane učiniti i Draganu Čoviću tako što će mu u predati kontrolu nad potencijalnom Južnom interkonekcijom zaobilazeći državnu firmu za uvoz gasa.
Sigurnost neizvjesna
Što se tiče sigurnosnog sektora on se čini dosta nesigurnim. U njemu trenutno vedre i oblače velikosrbi poput Nenada Nešića. Srpski separatizam je ove godine nagrađen Dodikovim fašističkim mimohodom ni manje ni više nego u glavnom gradu države. Gradu koji je ista politika držala gotovo 500 dana pod krvavom opsadom. Entitetsku granicu je uz prećutnu dozvolu EUFOR-a zatvorio, i time dokazao da će državne sigurnosne strukture i međunarodne mirovne trupe nijemo promatrati eventualnu secesiju.
OSA, kao i većina strateških institucija su duboko infiltrirani od strane SNSDovih i HDZ-ovih kadrova, što provocira ozbiljnu bojazan za sigurnost naših građana. Što se tiče Oružanih snaga, tu situacija nije mnogo bolja. Novi Ministar Oružanih snaga Zukan Helez je javnost ubjeđivao u vezi nabavke helikoptera, međutim na tom planu je malo toga učinjeno.
Pravosudni progoni
Pravosudni sistem je ponovo bio u žiži javnost nizom skandaloznih dešavanja. Nakon nametanja vlasti, kao što se i moglo očekivati, krenuo je politički obračun sa prethodnom vlašću. Uhapšena je čitava plejada opozicionih političara i bivših državnika. Ono što nikako nije moglo mašiti pozornost je što su mnogi procesi u sebi sadržavali i političku konotaciju. Među zadnjim koji su privedeni, a time će čini ova pravosudna godina biti i zaokružena, su Predsjednik suda BiH Ranko Debevec, i vječito privođeni bivši šef Državne obavještajne agencije Osman Mehmedagić-Osmica. Procesi koje smo u prethodnoj godini svjedočili su nas objektivno gledano oborili na skali pravde i efikasnosti pravsuđa. Naročito nakon što su u javnost isplivale informacije da su pojedinci iz Tužilaštva i sami duboko involvirani u organizovani kriminal.
Medijski spinovi za stvaranje narativa
Sve to možda ne bi tako glatko prolazilo pored očiju javnosti da se u 2023. medijski mrak i dezinformacija naše javnosti nisu dodatno produbile. Mada međunarodne rejting liste, iako je poznato da su i one same ispolitizirane, ponekada BiH pozicioniraju relativno visoko spram regije, činjenica je da se medijski narativ predominantno diktira u zapadnim ambasadama. U godini iza nas mnogi mediji su nastavili da djeluju u službi politike, regionalnih aktera, ideologije, spinovanja i svjesnog zbunjivanja javnosti. Ništa novo.
Dvije hiljade i dvadeset treća godina ili anno domini prva u novoformiranom S-H kondominijumu naslućuje i najavljuje možda i anksiozniju narednu . BiH koja je krvlju sto hiljada ljudi platila svoju nezavisnost i dostojanstvo je bačena u ralje onih koji svoje ciljeve nisu ostvarili oružanim putem. Sve to ne bi bilo moguće da nije bilo onih ‘među nama’ kojima je ova časna odbrana stvara “susramlje”. Onih koji se ne poistovjećuju sa uspjesima ARBiH. Kojima je ona samo jedna u nizu od “nacionalističkih vojski” suodgovorna za “građanski rat”, zanemarujući činjenicu da upravo toj Armiji mogu zahvaliti slobodu da bez straha grabe funkcionerske fotelje. Ah, da, pravni progoni tih istih generala kojima dugujemo slobodu se nastavila i u ovoj godini. Nastaviti će vjerovatno i u narednoj. Tako to nalaže antibošnjački kanon novog S-H kondominijuma. Neka nam je sretna, po S-H miladu druga godina.
