Analiza ● Predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji 2024: Ivanov(izacija) predsjedničke funkcije?

U Republici Sjevernoj Makedoniji (RSM) će se 24.aprila 2024.godine održati sedmi predsjednički izbori od proglašenja nezavisnosti 8.septembra 1991.godine.

Pravo glasa ima 1.801.760 birača, dok je ukupan broj stanovnika Sjeverne Makedonije 1.836.713 plus 260.606 nerezidenata. Cijela država predstavlja jednu izbornu jedinicu.

Za predsjedničku funkciju natjecat će se sedam kandidata: ● Stevo Pendarovski, zajednički kandidat vladajućeg SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije) i koalicije „Za Evropsku budućnost” ● Gordana Siljanovska Davkova, kandidat opozicione desničarske VMRO-DPMNE uz podršku nekoliko koalicionih partija ● Bujar Osmani kandidat DUI i koalicije „Evropski front” ● Arben Taravari iz koalicije „Vrijedi” ● Maksim Dimitrievski iz Pokreta „Znam”, ● Biljana Vankovska Cvetkovska iz stranke „Levica” ● Stevčo Jakimovski iz koalicije „Hrabro za Makedoniju”.

Drugi krug predsjedničkih izbora održat će se 8.maja 2024.godine kada će se zajedno održati i redovni parlamentarni izbori.

Gordana Siljanovska Davkova je brižljivo izabrana u laboratoriju VMRO-DPMNE i kod njenih nastupa je prepoznatljiv utjecaj Nikole Gruevskog i Gjorge Ivanova. Gruevski je politički mentor koncepta Siljanovska Davkova, a Ivanov inspiracija. Siljanovska Davkova ne priznaje ustavno ime Republika Sjeverna Makedonija, a profesorica je i doktorica prava, dok je kandidaturu za predsjednika države predala Državnoj izbornoj komisiji Republike Sjeverna Makedonija. Siljanovska Davkova je nejasna po nekim drugim pitanjima, pokušava se dodvoravati biračima, ne nudi novu nego staru već viđenu politiku Gjorge Ivanova. Ona smatra, da je potpisani Prespanski sporazum još uvijek otvoreno pitanje i ne priznaje ustavno ime Republika Sjeverna Makedonija.Siljanovska Davkova javno insistira da žena bude predsjednik, a Bujar Osmani i Arben Taravari izjavljuju, da je trenutak da Albanac bude predsjednik RSM. Ovi kandidati se bave promašenim temama, jer naglašavaju spolni ili etnički princip, a ne da budući predsjednik bude predsjednik svih građana. Čak Bujar Osmani traži da se ubuduće predsjednik države bira u parlamentu, kako bi DUI nastavio svoju standardnu politiku uslovljavanja i tako povećao ucjenjivački kapacitet prema vodećim političkim akterima na makedonskoj političkoj sceni.

Iz nastupa većine kandidata jasna je poruka, da je njihovo učestvovanje na izborima u funkciji da spriječe da Stevo Pendarovski osigura ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora.

Analitičari upozoravaju na ulogu šest protukandidata, koji nastupaju prema aktualnom predsjedniku države Pendarovskom sa ciljem da se onemogući njegov ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora što uglavnom dolazi iz centara, koji se protive i suprotstavljaju euroatlantskom putu Sjeverne Makedonije. Zakulisna događanja na makedonskoj političkoj sceni potvrđuju, da jedan dio Albanaca, još uvijek tijesno surađuje sa VMRO-DPMNE i održava komunikaciju/suradnju sa Nikolom Gruevskim.

Stevo Pendarovski je u prednosti nad Siljanovskom Davkovom i drugim kandidatima, jer je kandidat širokog političkog i etničkog spektra, koji svoj politički program temelji na dosadašnjem ostvarenom napretku zalažući se za nastavak ubrzanih reformi, koje je pokrenula aktualna Vlada RSM, ulazak u proces, koji vodi ka punopravnom članstva u EU, a sve u afirmaciji međuetničkih odnosa i međunarodnog ugleda RSM. Predsjednik RSM mora biti najugledniji političar, jer s obzirom na skromna ustavna ovlaštenja svoj utjecaj u društvu i državi gradi na osnovu svoga ugleda i autoriteta. Siljanovska Davkova i pojedini drugi kandidati već su u svojim najavama pokazali tendencije da bi bili predsjednik samo jednog dijela građana, a ne svih građana RSM, koja je multietnička, multireligijska i višejezična država.

Predstojeći predsjednički izbori su još jedna prilika da se zaustavi euroatlantski put Republike Sjeverne Makedonije što je posebno opasno zbog geopolitičkih previranja u Evropi i svijetu, koja dodatno povećavaju tu opasnost.

Predstojeći predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji predstavljaju ponovno suočavanje dva suprotstavljena politička bloka lijevog centra SDSM i desničarskog VMRO-DPMNE i unutaralbanskog političkog obračuna između Demokratske unije za integraciju (DUI) i ostalih političkih partija, koje uživaju snažnu podršku kosovskog premijera Albina Kurtija (LVV). Predsjednički izbori predstavljaju specifičnost u tome da ključnu ulogu imaju ličnosti, koje kandidiraju stranke/koalicije i njihovi programi.Koalicija okupljena oko SDSM daje dodatnu snagu predsjedničkom kandidatu Stevi Pendarovskom, jer su u nju uključene sve etničke zajednice koje žive u Republici Makedoniji (Makedonci, Albanci, Bošnjaci, Srbi, Turci, Vlasi, Romi, ….) i što predstavlja dokazani kvalitet na političkoj sceni u RSM i regionu.

Za Republiku Sjevernu Makedoniju od posebne je važnosti, da budu sankcionirani i uvršteni na „crnu listu” američke administracije svi oni koji opstruiraju ili ne priznaju Prespanski sporazum, koji je donio mir, stabilnost i prosperitet Sjeverne Makedonije i oni koji ne priznaju i ne prihvaćaju ustavno ime države Republika Sjeverna Makedonija. Upravo zbog izjava, opstrukcija i djelovanja suprotno Prespanskom i Ohridskom sporazumu američki predsjednik Joseph Biden potpisao je izvršnu naredbu 2021.godine kojom je predviđeno zamrzavanje imovine i zabrana ulaska u SAD osobama koje rade protiv Prespanskog sporazuma i Ohridskog okvirnog sporazuma. Pri tome je važno da je State Department pojasnio, da se izvršna naredba ne odnosi samo na osobe u zemljama Zapadnog Balkana koje ugrožavaju Prespanski sporazum, već i u drugim zemljama. Izvršna naredba[2] broj 14033 omogućava sankcije protiv onih koji potkopavaju stabilnost Zapadnog Balkana, gdje god da se nalaze, pod uslovom da ispunjavaju ciljanja relevantne kriterije. Grčki parlament još nije ratificirao memorandume vezane za Prespanski sporazum.

Ruski utjecaj u Sjevernoj Makedoniji nakon nelegalne invaziju na Ukrajinu nije na nivou kao prije. Najveći ruski utjecaj bio je u septembru 2018. za vrijeme održavanja referenduma o novom ustavnom imenu Republika Sjeverna Makedonija.Na posljednjim predsjedničkim izbora 2019.godine, Rusija je imala jasnog favorita među kandidatima za predsjednika kandidatkinju VMRO-DPMNE Gordanu Siljanovski Davkovu protiv Steve Pendarovskog kao antiruskog i prozapadnog kandidata.

Ruski utjecaj dolazi uglavnom preko društvenih mreža. U proteklih godinu dana odvijali su se ozbiljni cyber napadi na vitalne institucije, razne institucije, škole, čak i na ured predsjednika države u dva navrata, na banke, na agencije koje imaju vitalne dosjee i podatke o makedonskim građanima.

Sadašnji ruski utjecaj nije na nivou iz 2018. i 2019.godine. Očekuje se period njegovog intenziviranja kako se bude približavao 8.maj 2024.godine odnosno drugi krug predsjedničkih izbora i kada će zajedno biti održani Parlamentarni izbori.  Rusija ima svoje favorite na političkoj sceni u Sjevernoj Makedoniji, postoje proruski orijentirane političke stranke i pojedinci, kao što postoje i  prozapadne stranke i pojedinci.

Republika Sjeverna Makedonija je protekle dvije i pol godine protjerala 18 ruskih diplomata sa diplomatskim statusom, za koje je ocijenjeno da su zapravo bili agenti Federalne obavještajne službe (FSB). Strateški interes Rusije je, da nijedna novonastala država na području bivše Jugoslavije ne pristupi NATO savezu.

Prošle godine u debati o ruskom i kineskom utjecaju u Sjevernoj Makedoniji istaknuto je, da će izbori 2024. biti meta dezinformacija s ruske, a moguće i kineske strane. To se dešava sa nešto manjim intenzitetom od očekivanog. Na društvenim mrežama postoje sajtovi sa pozadinom koja je povezana sa Rusijom, grupama vezanim za tu zemlju, za koje je veoma teško detaljno istražiti njihove sve moguće konekcije.  Oni šire i štite ruske nacionalne interese, a protiv su makedonskih, jer su makedonski nacionalni interesi u suprotnosti sa ruskim nacionalnim interesima, jer je Sjeverna Makedonija za Zapadni put, a Rusija je protiv toga. Sve susjedne države žele ostvariti svoj utjecaj i imati svoje aktere na političkoj sceni u Sjevernoj Makedoniji.

Ukoliko ne bi bilo rata u Ukrajini došlo bi do intenzivnijeg ruskog miješanja u makedonske izbore. Rusi se miješaju od početka invazije na Ukrajinu, protekle dvije godine, u nekoliko važnih izbora u Evropi kao što su u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da su predstojeći predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji izuzetno značajni za budućnost Republike Sjeverne Makedonije, jer će se odlučivati o nastavku započetih pozitivnih političkih procesa i promjena, ubrzanom nastavku reformi i novog međunarodnog repozicioniranja RSM kao članice NATO-a i ubrzanju pregovora sa EU. Obrnuta situacija dovela bi do blokade daljih procesa demokratizacije i ponovnih opstrukcija, koje bi Republiku Sjevernu Makedoniju mogli vratili u period pred svrgavanjem režima Nikole Gruevskog.Republika Sjeverna Makedonija uspjela je od dolaska Vlade Zorana Zaeva (SDSM) 2017.godine ostvariti historijske uspjehe. Pored potpisa Sporazuma o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom, donijet je zakon o unaprjeđenju upotrebe jezika drugih etničkih zajednica. Prespanski sporazum sa Grčkom otvorio je put u euroatlantske integracijske procese. Sjeverna Makedonija postala je punopravna članica NATO-a marta 2020.godine i započela je pregovore o članstvu sa EU. Vrhunac historijskih uspjeha krunisan je sticanjem autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije (MPC-OA) 2022.godine.

Analitičari očekuju, da će se u završnici kampanje zaoštriti retorika, koja ne smije dovesti do konflikata, nasilja i uplitanja stranog faktora, prvenstveno Rusije i susjeda, koja i dalje radi na destabilizaciji Sjeverne Makedonije. Uspješno provedeni predsjednički izbori biće još jedan važan korak na putu da Republika Sjeverna Makedonija opravda, da je faktor mira i stabilnosti i pouzdan saveznik kao članica  NATO-a, a ne da dođe do Ivanov(izacije) države, što potvrđuju i česti susreti predsjedničke kandidatkinje Gordane Sljanjovske Davkove sa bivšim predsjednikom Gjorgje Ivanovim sa kojim je razmjenjuje iskustva i koji predstavlja njenu inspiraciju. Ivanov(izacija) predsjedničke funkcije je vraćanje u mračnu prošlost makedonske države, koja je prijetila čak i izbijanjem građanskog rata.

Ljubljana/Bruxelles/Washington/Skopje, 21. april 2024