Analiza ● Lokalni izbori u Albaniji 2023: Izbor između narko kartela i/ili parlamentarne republike?

U Republici Albaniji će se 14.maja 2023.godine održati redovni lokalni izbori. Posljednji lokalni izbori održani su 30.juna 2019.godine, koje je bojkotirala opozicija i na kojima je izlaznost iznosila svega 21,6%. Tako su sve pozicije u lokalnim samoupravama zauzeli kandidati Socijalističke partije (PS) Edija Rame. Zadnji lokalni izboru u Albaniji su provedeni u atmosferi napetosti, nakon što je albanska opozicija napustila rad Parlamenta i nastavila političke aktivnosti na ulicama Tirane, zahtijevajući ostavku premijera Rame, formiranje prelazne vlade i raspisivanje općih izbora.

Na lokalnim izborima pravo glasa ima 3.650.550 birača na 5.211 biračkih mjesta. Na izborima učestvuje 48 političkih partija sa 23.788 kandidata, od kojih 144 pretendira na poziciju predsednika opština, a među njima je i 15 žena. Izbore će pratiti 324 međunarodna promatrača OSCE/ODIHR. Albanija ima 61 opštinu, a državi je potrebna temeljita reforma lokalne samouprave.

Albanija je stekla kandidatski status za EU septembra 2014.godine, a pregovore je započela krajem 2022.godine. U okviru zadataka koje Albanija treba ispuniti su reforma pravosuđa, borba protiv kriminala (trgovina narkoticima i ljudima) i korupcije, nedostatak nezavisnih medija, depolitizacija institucija, povećanje efikasnosti kao i uspostavljanja dinamičnijeg dijaloga između vlasti i opozicije u cilju da reforme budu sveobuhvatnije i ubrzane. Politički pritisci, zastrašivanja, korupcija i ograničeni resursi spriječili su pravosuđe da funkcionara u potpunosti, nezavisno i efikasno. Korupcija je prisutna u svim segmentima i na svim nivoima vlasti, uključujući javne nabavke i javno-privatna partnerstva. Vlada Edija Rama bila je neuspješna prilikom otklanjanja ekonomskih i društvenih posljedica trostrukog zemljotresa 2019.godine.

Neizbježno pitanje za Edija Ramu je, zašto je Albanija još uvijek uvjerljivo najsiromašnija zemlja u Evropi, a ima izvanredne potencijale za razvoj? U rješavanju političke krize u Albaniji zakazali su EU i NATO, a kriza u Albaniji razotkrila je korupcijsku mrežu Edija Rame u koju su uključeni i pojedini (bivši) visoki zvaničnici EU, SAD ali i drugih država.

Iako se radi o lokalnim izborima na kojima ne učestvuju čelnici vodećih političkih stranaka ključno predizborno nadmetanje odvija se između čelnika Socijalističke partije i aktualnog premijera Edija Rame i koalicije „Zajedno pobjeđujemo-BF” (Bashkë Fitojmë), koju predvode dva veterana albanske politike i bivša albanska predsjednika Sali Berisha i Ilir Meta.

Iako se vodi borba za svako mjesto i za svaki glas, ipak izborna kampanja je usmjerena ka velikim gradovima kao što su Tirana, Elbasan i Drač/Durrës. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju popriličnu izjednačenost između Socijalističke partije i koalicije „Zajedno pobjeđujemo“. Koalicija „Zajedno pobjeđujemo” dominira na sjeveru Albanije (Skadar/Shkodër, Tropoja/Tropojë, Kukeš/Kukës, Leža/Lezhë i Has/Has), dok je u porastu podrška i na jugu države.

Rezultati predizbornih anketa u Albaniji ne pokazuju uvijek vjerodostojne pokazatelje raspoloženja biračkog tijela u odnosu na dan izbora. Međutim, rezultati anketa se upotrebljavaju kao osnova za određivanje izbornih strategija i vođenje rasprava i analiza o tim rezultatima.

Kada je Edi Rama pokrenuo policijsku akciju uništenja sela Lazaret, koji je bio centar narko biznisa, očekivao se konačni obračun sa narko biznisom. Kasnije se pokazalo, da je taj biznis stavio pod kontrolu sam Edi Rama i umjesto reformi i razvoja te dalje demokratizacije države pokrenuo je proces „kanabizacije Albanije“. Znatan dio obradivih površina nalazi se pod kanabisom, a taj posao je u rukama političko-kriminalnih struktura. Albanija je za vrijeme premijerskog mandata Edija Rame postala kriminalno utočište za kriminalce iz Evrope, Azije, Sjeverne i Južne Amerike. Olakšavajuća okolnost za kriminalne strukture je bezvizni režim, kojeg Albanija ima sa državama članicama EU što kriminalcima omogućava slobodno kretanje i poslovanje te enormne zarade u trgovini narkoticima i trgovini ljudima. Edi Rama sa svojim backgroundom zatvorio je Albaniji vrata za članstvo u EU, jer dok je Rama na čelu albanske vlade, nema ulaska u EU.

U Izvještaju[2] o međunarodnoj strategiji kontrole narkotika Albanija je postala izvorište kanabisa i matična baza za organizirane kriminalne grupe koje ilegalno prometuju droge iz zemalja izvora na evropska tržišta. Albanski kanabis se šalje u Tursku i razmjenjuje za heroin i kokain, koje albanski državljani krijumčare širom Evrope. Albanske vlasti registrirale su porast zaplijene kokaina 2021.godine preko Luke Drač/Durrës prvenstveno u pošiljkama banana iz Ekvadora. Albanska policija učestvovala je u nekoliko međudržavnih operacija za provođenje zakona 2021. godine, albanski državljani, između ostalih, uhapšeni su u Grčkoj, Italiji, Španiji i Holandiji. Albanski organi za sprovođenje zakona sarađivali su sa američkim kolegama u hapšenju i zaplijeni pošiljke narkotika i laboratorije za preradu droge u Albaniji, kao i zapljene imovine u Albaniji vezano za globalnu međunarodnu trgovinu drogom. Albanski sudovi zaplijenili su 1,2 miliona dolara imovine od Ylli Didanija u aprilu 2021. nakon njegovog hapšenja 31.marta 2021. u SAD. Osnovana je Specijalna antikorupcijska struktura (SPAK). Nekoliko uspjeha ostvareno je u 2021.godini, uključujući hapšenja 38 osoba, uključujući jednog tužioca i nekoliko visokih policijskih zvaničnika, u sklopu velike međunarodne istrage o narkoticima trgovine ljudima. Albanski državljani igraju veliku ulogu u međunarodnoj i organiziranoj kriminalnoj mreži trgovine narkoticima, a Albanija je ključni element balkanske rute trgovine narkoticima prema Zapadnoj Evropi i Velikoj Britaniji. Albanske organizirane kriminalne grupe su prisutne u SAD, Velikoj Britaniji i širom Evrope, kao i u Južnoj Americi, uključujući Ekvador, Kolumbiju i Peruu, te su uspostavili integriranu nabavku, transport, distribuciju i prodajnih lanaca u Evropi, Velikoj Britaniji i SAD. Albanske organizirane kriminalne grupe nastavile su da peru novac u Albaniji i doprinosi korupciji u zemlji.

Nasilan kriminal u Albaniji se često povezuje sa organiziranim kriminalom, i sudijama, tužiocima, policijom i novinarima, koji su bili predmet zastrašivanja. Relativno slaba vladavina prava, korupcija i visoka stopa nezaposlenosti glavni su albanski problemi kontrole nad trgovinom narkoticima. Reforme krivičnog pravosuđa u Albaniji uključuju uklanjanje sudija i tužilaca, koji su povezani sa organiziranim kriminalom i/ili neobjašnjivim ličnim bogatstvom. SAD podržavaju reforme pravosuđa u Albaniji, uključujući savjetovanje i izgradnju kapaciteta za SPAK tužioce i istražitelje, poboljšanu međuagencijsku saradnju u istragama, korekcije reformi kako bi se ograničilo djelovanje transnacionalnog organiziranog kriminala i ponudile su specijaliziranu opremu za poboljšanje operativnih sposobnosti. Albanija mora nastaviti reformu pravosuđa, pooštriti propise i nadzor protiv pranja novca i raditi na eliminaciji utjecaja organiziranog kriminala na albansku vladu i društvo.

Specijalizirana struktura za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK), koju čine Specijalno tužilaštvo (SPO) i Nacionalni istražni biro (NBI) su podkapacitirani. Napravljen je napredak u oduzimanju imovine u vezi sa organiziranim kriminalom i to se mora intenzivirati u budućnosti. Također je potrebno nastaviti s naporima kako bi se osiguralo povećanje krivičnog gonjenja i implementacija pravosnažnih presuda, posebno na visokom nivou. Borba protiv cyber kriminala, trgovine ljudima i pranje novca ostaju oblasti u kojima su potrebni dodatni rezultati. Indikator stanja u Albaniji je i povećan broj albanskih državljana, koji podnose zahtjeve za azil u državama članicama EU. Usvajanje poreske i krivične amnestije protivno je stavu Vijeća EU i Moneyvala i može ugroziti napredak u ovoj oblasti, kao i u borbi protiv pranja novca.

„Albanija je i dalje ranjiva na pranje novca zbog korupcije, prisustva mreža organiziranog kriminala, i praznine u zakonodavstvu i nadzoru. Albanija ima veliku cash ekonomiju i neformalni sektor, sa značajnim doznakama i investicionim prilivom novca iz inostranstva. Trgovina narkoticima i druge aktivnosti organiziranog kriminala su glavni izvori opranih sredstava. Albanske kriminalne organizacije imaju veze sa mrežama koje djeluju širom Evrope i Južne Amerike“[3].

Česte afere sa međunarodnim dimenzijama, prikazuju veze Raminog režima sa međunarodnim faktorima i korumpiranost stranih zvaničnika (slučaj bivši zvaničnik FBI Charles McGonigal). Osnivanje ili jačanje nekoliko vladinih agencija oko premijera Rame (Agencija za zajedničko upravljanje, Agencija za medije i informiranje, Agencija za strateške programiranje i koordinacija pomoći – SASPAC) bez sveobuhvatnog upravljačkog okvira i bez sistematske pažnje na linije nadzora i izvještavanja, postavljaju pitanja u vezi sa efektivnom koordinacijom i pružanjem usluga organa javne uprave.

Analitičari smatraju, da su predstojeći lokalni izbori u Albaniji prevazilaze karakter i važnost lokalnih izbora, jer predstavljaju šansu da se krene u konačni obračun sa režimom Edija Rame i dekriminalizacijom Albanije. Savezništvo Salija Berishe i Ilira Mete kroz koaliciju „Zajedno pobjeđujemo“, okuplja opozicione političke snage i predstavlja masovni pokret nezadovoljnih građana Albanije, da krenu u borbu za konačan obračun sa narko kartelom, kriminalom i korupcijom. Lokalni izbori predstavljaju svojevrsni izbor za građane Albanije, da li žele da imaju narko kartel koji će vladati državom i/ili parlamentarnu republiku, koja je građanima u posljednjih 10 godina uglavnom bila uskraćena ili ukradena. Izbori moraju biti transparenti, slobodni i pošteni bez kupovine glasača i glasova iz „crnih fondova“, koji su osigurani prljavim novcem od narko biznisa i trgovine ljudima, jer prihodi od narko biznisa premašuju visinu albanskog državnog budžeta. Politički koncept održavanja na vlasti Edija Rame temelji na kupovini glasova i zastrašivanju, a za te namjene ima neograničene količine novca sumnjivog porijekla i represivni aparat.

Implementacija novog Zakona o registraciji neprofitnih organizacija usvojenog u junu 2021. još nije počela. Visoki savjet sudstva dobio je budžetska sredstva za nabavku elektronskog registra neprofitnih organizacija i zaključen je ugovor o njegovom sprovođenju u maju 2022. Nije bilo napretka u implementaciji mape puta o stvaranju okruženja za civilno društvo, posebno u pogledu zakona o volonterima.

Institucionalnu saradnju između civilnog društva i Vlade još uvijek treba ojačati kako bi se osigurala smisleno učešće organizacija civilnog društva (CSO's) u procesima donošenja odluka, uključujući i u kontekstu pregovora o pristupanju EU. Osnaženo civilno društvo ključna je komponenta svakog demokratskog sistema, koji je u Albaniji u deficitu i kojeg se Edi Rama očito boji.

Albanija se nalazi u stanju tihog građanskog rata, izuzetno polariziranog i podijeljenog društva, porastom broja ubistava, što ne iznenađuje. Zašto je Albanija podijeljeno društvo? Da biste ste bavili narko biznisom, trgovinom ljudima, kriminalom, korupcijom potrebno vam je podijeljeno društvo, koje će skrenuti pažnju od bavljenja narko biznisom.

Padom komunističkog režima Envera Hoxhe 1991.godine retrogradne snage bile su poražene. Dolaskom na vlast Edija Rame i njegove Socijalističke partije (PS), koja vuče korijene u nekadašnjoj komunističkoj partiji Albanije te snage su ponovo doživjele uspon. Rama će u želji za ostankom na vlasti, krizu iz Albanije pokušati prenijeti na region ali i širi evropski prostor. Albaniji je potreban novi ciklus demokratizacije države i dekriminalizacije.

Procesi u regionu, koji su prvo započeti u Sjevernoj Makedoniji postepeno eliminiraju nosioce destabilizacije, kriminala i korupcije kao što su Nikola Gruevski (VMRO-DPMNE), Hashim Thaci (PDK), Bojko Borisov (GERB), a poslije pada Mila Đukanovića (DPS) na red dolazi Milorad Dodik (SNSD) i Edi Rama (PS). Edi Rama nije bez razloga otvoreno podržao Mila Đukanovića na nedavnim izborima u Crnoj Gori, jer je podrška Đukanoviću podrška i samome sebi i sličnom konceptu i načinu vladanja.

Lokalni izbori će po svemu sudeći prouzrokovati formiranje, prelazne vlade, koja će organizirati prijevremene parlamentarne izbore i mirnu tranziciju vlasti. Najveći „uspjeh” Edija Rame je, da je tokom svoje vladavine utvrdio poziciju Albanija kao uvjerljivo najsiromašnije zemlje u Evropi.

Ljubljana/Brisel/Washington/Tirana, 7. maj 2023

Fusnote:
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine. i izdavač je međunarodne naučne revije “European Perspectives”.
[2] Izvor: International Narcotics Control Strategy Report, Volume I: Drug and Chemical Control [March 2022], link: https://www.state.gov/wp-content/uploads/2021/02/International-Narcotics-Control-Strategy-Report-Volume-I-FINAL-1.pdf p. 89.
[3] Izvor: International Narcotics Control Strategy Report Volume II Money Laundering March 2022, link:  https://www.state.gov/wp-content/uploads/2022/03/22-00768-INCSR-2022-Vol-2.pdf p. 33