Ambasada SAD u BiH odgovorila je na pitanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o državnoj imovini BiH, poručivši još jednom da imovina pripada državi.
Ambasada SAD u BiH odgovorila je na pitanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o državnoj imovini BiH, poručivši još jednom da imovina pripada državi, piše RSE.
Vučić je danas u objavi na svom Instagram profilu optužio Ambasadu SAD u Sarajevu za izazivanje krize u BiH, između ostalog, jer iz Ambasade tvrde da imovina ne pripada entitetima, već državi.
– Kako, gdje i od kada negdje piše da imovina pripada centralnim vlastima, a ne entitetima – upitao je Vučić Američku ambasadu u Sarajevu.
Iz Ambasade kažu da nema potrebe za ponovnim razmatranjem dobro dokumentovane pravne historije i sudskih presuda u vezi s državnom imovinom u BiH.
“Kako je to pomoćnik državnog sekretara James O'Brien naveo u svom govoru u februaru 2024. godine: ‘Postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama. Ali je polazna tačka i dalje jasna – imovina pripada državi'”, poručili su iz Ambasade SAD u Sarajevu.
O'Brien je tada rekao da je 2001. godine BiH potpisala Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federalne Republike Jugoslavije (SFRJ), koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH i državnu imovinu pripisala BiH, a ne entitetima.
Bosna i Hercegovina nema zakon o državnoj imovini već 20 godina zbog nepostojanja političkog konsenzusa.
Vučićeva pitanja u državnoj imovini uslijedila su nakon oštre kritike “svesrpske deklaracije” iz Ambasade SAD u Sarajevu.
Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda usvojena je u Beogradu 8. juna.
Iz Ambasade SAD su rekli da Deklaracija ima korijene u pravnim dezinformacijama, kao i da zaključci ne predstavljaju obranu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako tvrde autori, već su smišljeni i opasni napad na taj sporazum i državne institucije Bosne i Hercegovine.
Republika srpska je ranije pokušavala da donese zakone kojima bi regulisala pitanje imovine na entitetskom nivou. Ta zakonska rješenja oborio je Ustavni sud BiH.
Američka ambasada u BiH je i u maju prošle godine podsjetila da, prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica, a u ovom slučaju, to je država Bosna i Hercegovina.
Tada su istakli da je to pitanje riješeno Ustavom BiH – koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma – u kojem se navodi: “Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’, nastavit će svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država”.
Vijeće za implementaciju mira je u septembru 2004. godine zatražilo od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine, a raspolaganje tom imovinom je zabranjeno zakonom koji je godinu kasnije nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
