Najava Milorada Dodika iz novembra prošle godine da će blok Srbi-Hrvati odlučiti ko će biti vlast, a ne “muslimani”, se nakon izbora Vijeća ministara BiH obistinila i pri imenovanju novog saziva Vlade FBiH.
Blok Srbi-Hrvati su ovaj put imali pomoć visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je privremenom suspenzijom Ustava FBiH, kako je to napisao Andrej Nikolaidis u kolumni za Slobodnu Bosnu, pretvorio BiH u državu dva konstitutivna naroda, u kojoj Bošnjaci više nisu narod već stanovništvo.
U prilog Nikolaidisovoj tezi idu i brojke, koje pokazuju da su Bošnjaci dominantnu podršku dali jednom političkom bloku, ali da je uskraćivanje prava tom narodu omogućilo HDZ-u da za partnere izabere drugu političku grupaciju.
Svjedoči tome i omjer snaga u Klubu Bošnjaka, u kojem SDA, DF, NES i SBiH imaju 16 delegata, što je više od dvije trećine ukupnog broja delegata, dok Trojka ima tek sedam. Da se ove sedmice primjenjivala Schmidtova odluka koja će stupiti na snagu tek za godinu dana i na osnovu koje potpredsjednik može osporiti odluku o imenovanju Vlade ako ga podrži 3/5 kluba naroda kojem pripada, a ne privremena suspenzija Ustava FBiH, Lendo bi sa komotnom većinom osporio prijedlog i Nikšić danas ne bi bio premijer.
Situacija nije ništa drugačija ni u Predstavničkom domu. Za potvrđivanje novog saziva Vlade FBiH glasala su 23 zastupnika Bošnjaka, dok se njih 40 usprotivilo, najprije Schmidtovoj suspenziji Ustava kojom se zaobilazi potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda, a zatim i izboru takve Vlade.
Oni “muslimani” koje je Čović izabrao za partnere u federalnoj vlasti, njih ukupno 23 u Predstavničkom domu, su 2. oktobra 2022. dobili 94.467 glasova. S druge strane, zastupnici SDA, Demokratske fronte, NES-a i Stranke za BiH koji su osvojili mandat u Predstavničkom domu dobili su ukupno 227.957 glasova, što je gotovo 2,5 puta više u odnosu na kolege Bošnjake koji su podržali Nikšićevu vladu. Usporedbe radi, samo zastupnici SDA koji su osvojili mandat su dobili ukupno 179.689 glasova.
Ove brojke nisu spriječile zvaničnike “Trojke”, a naročito predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića, da se pozivaju na “volju birača” objašnjavajući svoju participaciju u izvršnoj vlasti. Nije u tome Konakovića spriječila ni činjenica da je šest od ukupno sedam izabranih zastupnika NiP-a osvojilo ukupno 7.626 glasova. Ponovo poređenja radi, Begajeta Čaušević iz SDA je osvojila mandat sa 12.693 glasa.
Čak i ukoliko zanemarimo pad popularnosti stranaka Trojke u postizbornom periodu, samo na osnovu rezultata Općih izbora može se zaključiti da su gotovo dvije trećine Bošnjaka protiv izbora Vlade FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu, te da je Schmidtovom odlukom o privremenoj suspenziji Ustava FBiH tom narodu u praksi uskraćena konstitutivnost i sva prava koja proizilaze iz tog statusa, a koja druga dva naroda, Hrvati i Srbi, neometano konzumiraju.
