Advokat Mirnes Ajanović dostavio je Vijeću ministara BiH inicijativu za izmjenu Zakona o VSTV BiH, jer je članom 88. stav 1. tačka g) određen prestanak mandata za sudije i tužitelje ako su iz nehata skrivili saobraćajnu nezgodu, što je direktno kršenje prava na korištenje vozačke dozvole i van obavljanja sudačko-tužilačke dužnosti.
Izmjenama Zakona o VSTV BiH („Službeni glasnik BiH”, br. 63/23) u članu 88. stav (1) Mandat sudije ili tužitelja prestaje: dodata je tačka g): „kada je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora”. Time sve sudije i tužitelji u BiH zbog greške u saobraćaju sa materijalnom štetom preko 5.000 KM po KZ FBiH i 3.000 KM po KZ RS (na novijim vozilima nastaje minimalnim udarnim kontaktom) koju počine iz nehata, odnosno bez umišljaja, a koja se sankcioniše obaveznim zatvorom, automatski ostaju bez posla po pravosnažnosti presude. To je apsurdna i nepravedna sankcija jer veliki broj sudija i tužitelja svakodnevno putuje na radna mjesta koja su udaljena i po 70 km a koja nisu povezana redovnim autobusnim linijama.
U inicijativi advokata Mirnesa Ajanovića predloženo je da se u članu 88. tačka g) iza riječi „zatvora” dodaju riječi: “osim krivičnih djela koja su počinjena iz nehata a odnose se na Krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa – glava XXVIII KZ FBiH i Krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja – glava XXXIII KZ RS.”. Predloženom izmjenom ostaje sankcionisanje sudija i tužitelja u slučaju umišljaja, odnosno ako skrive saobraćajnu nezgodu u alkoholisanom stanju i preko dozvoljene brzine kretanja vozila.
U inicijativi je dostavljena analiza propisa država Evropske unije i nijedna država ne sadrži navedene drakonske propise, a normirano je da pravosnažna osuda za krivična djela koja uključuju zloupotrebu službenog položaja, korupciju i druga ozbiljna kršenja zakona rezultiraju prestankom mandata sudije ili tužitelja, ali ne i nehatno skrivljena saobraćajna nezgoda.
27. 5. 2024. Advokatska kancelarija Mirnes Ajanović
ADVOKAT MIRNES AJANOVIĆ
Tuzla, Trg slobode, zgrada Baroka
BOSNA I HERCEGOVINA
VIJEĆE MINISTARA BiH
Ministarstvo pravde
PREDMET: Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o visokom i sudskom tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, dostavlja se
U skladu sa članom 104. stav 3. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podnosim inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: Zakon o VSTV BiH) i to člana 88. stav 1. tačka g) koji glasi: „kada je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora“ i to na način:
da se u članu 88. tačka g) iza riječi „zatvora“ dodaju interpunkcijski znak „zarez“ i riječi: “osim krivičnih djela koja su počinjena iz nehata a odnose se na Krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa – glava XXVIII Krivičnog zakona Federacije BiH i Krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja – glava XXXIII Krivičnog zakonika Republike Srpske.”.
Obrazloženje
Izmjenama i dopuna Zakona o VSTV BiH objavljenim u „Službenom glasniku BiH“ br. 63/23) izvršena je izmjena člana 88. stav (1) Mandat sudije ili tužitelja prestaje: – na način da se iza tačke f) dodala nova tačka g) koja glasi: „kada je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora“. Ovakvom zakonskom formulacijom sve sudije i tužitelji u Bosni i Hercegovini onemogućeni su da se koriste pravom korištenja vozačke dozvole, jer su u situaciji da u slučaju prouzrokovane saobraćajne nezgode zbog greške u saobraćaju u vidu materijalne štete koja prelazi iznos od 5.000 KM po Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: KZ FBiH) i preko 3.000 KM po Krivičnom zakoniku Republike Srpske (dalje u tekstu: KZ RS) (šteta na novijim vozilima koja nastaje minimalnim udarnim kontaktom) koju počine iz nehata, odnosno bez umišljaja, a za koja krivična djela je propisana kazna zatvora – automatski ostaju bez posla po pravosnažnosti presude, bez obzira na sankciju koja im je izrečena.
U okolnostima kada veliki broj sudija i tužitelja svakodnevno putuje na radna mjesta koja su udaljena i po 70 km od njihovih prebivališta, a koja nisu povezana redovnim autobuskim linijama, pa i korištenja vozila van obavljanja sudačko-tužiteljske dužnosti, u vremenu kada je korištenje auta potreba a ne luksuz, navedena zakonska odredba predstavlja apsurdan teret i nepravednu sankciju. Predloženom izmjenom ostaje sankcionisanje sudija i tužitelja u slučaju saobraćajne nesreće sa umišljajem, odnosno ako skrive saobraćajnu nezgodu u alkoholisanom stanju i preko dozvoljene brzine kretanja vozila.
U većini zemalja Evropske unije, prestanak mandata sudija ili tužitelja zbog pravosnažne krivične presude propisan je zakonima i ustavima koji regulišu pravosudni sistem. Prilikom analize navedenih propisa jasno je da nijedna zemlja ne sadrži tako rigidne propise:
U Njemačkoj, Zakon o sudijama (Deutsches Richtergesetz, dalje u tekstu: DRiG) reguliše prestanak mandata sudija. Prema članu 24. DRiG-a, sudija gubi svoju funkciju ako je pravosnažno osuđen za krivično djelo koje dovodi do gubitka prava na obavljanje javne službe. Člana 21. DRiG-a predviđa da sudija može biti razriješen dužnosti zbog ozbiljnog kršenja službenih obaveza ili zbog nesposobnosti za obavljanje funkcije.
U Francuskoj, prestanak mandata sudija regulisan je Zakonom o pravosudnom tijelu (Ordonnance n° 58-1270 du 22 décembre 1958). Prema članu 45. ovog zakona, sudija može biti razriješen dužnosti zbog disciplinskih postupaka koji uključuju pravosnažnu krivičnu presudu. Sudije mogu biti smijenjeni ako su osuđeni za krivično djelo koje je nespojivo sa njihovim položajem.
U Italiji, Ustav i Zakon o pravosudnoj vlasti (Ordinamento Giudiziario) regulišu prestanak mandata sudija. Prema članu 107. Ustava Italije, sudija može biti smijenjen na osnovu pravosnažne sudske presude. Zakon o pravosudnoj vlasti predviđa disciplinske mjere koje uključuju razrješenje dužnosti ako je sudija osuđen za krivično djelo.
U Njemačkoj i Holandiji, određena krivična djela mogu dovesti do prestanka mandata sudije. U oba pravna sistema, postoji princip da sudija mora održavati visoke standarde integriteta i profesionalnog ponašanja, a krivična djela koja ozbiljno narušavaju povjerenje javnosti u pravosudni sistem obično rezultiraju prestankom mandata sudije.
U Srbiji i Hrvatskoj, određena krivična djela mogu dovesti do prestanka mandata sudije. Zakoni u ovim zemljama definiraju koja djela i pod kojim okolnostima dovode do ovakvih posljedica. Tako je navedena materija u Republici Hrvatskoj regulisana Zakonom o sudovima („Narodne novine“ broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19). Prema ovom zakonu, sudija može biti razriješen dužnosti zbog pravosnažne krivične presude za određena krivična djela i to: Krivična djela protiv službene dužnosti – Sudija može biti razriješen dužnosti ako je pravosnažno osuđen za krivična djela kao što su zloupotreba položaja i ovlasti, primanje mita, trgovanje utjecajem, itd; Teža kazna zatvora – Ako je sudija pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, automatski gubi mandat. Krivična djela koja čine sudiju nedostojnim – Sudija može biti razriješen dužnosti ako je pravosnažno osuđen za bilo koje krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje sudijske funkcije.
Evidentno je da pravosnažna osuda za krivična djela koja uključuju zloupotrebu službenog položaja, korupciju i druga ozbiljna kršenja zakona obično dovodi do prestanka mandata sudije ili tužitelja, jer takva djela značajno narušavaju povjerenje javnosti u pravosudni sistem, ali ne i nehatno skrivljena saobraćajna nezgoda.
Tuzla, 27. 5. 2024. Mirnes Ajanović, advokat
