Admir Čavalić pojašnjava – U FBiH se ne uvodi “neradna nedjelja”

Tokom posljednjih nekoliko mjeseci se u bosanskohercegovačkoj javnosti priča o “neradnoj nedjelji”. Čak i pojedini zvaničnici poput ministara, nekada slučajno ili namjerno spomenu “neradnu nedjelju” u smislu da se ista uvodi. To stvara konfuziju. Jedan dio javnosti očekuje da to znači zabranu rada za Bosnu i Hercegovinu tokom nedjelje. Drugi dio javnosti smatra da će to samo vrijediti za trgovce i to na području 51% Bosne i Hercegovine (FBiH). Neki treći pretpostavljaju da se to samo odnosi na neke radnike. Četvrti znaju da to nema veze sa radnicima, već prodajnim objektima i velikim trgovcima itd.

Shodno navedenom, kao zastupnik i ekonomista, odnosno direktni učesnik zakonodavnog procesa, moram pojasniti o čemu se radi i kako ono što nije “neradna nedjelja” treba pravilno zvati:

Zabrana rada nekih prodajnih objekata na području entiteta FBiH, a shodno nacrtu zakonu koji se odnosi na unutrašnju trgovinu i koja će imati različite uticaje samo na mali broj radnika.

Šta to konkretno znači i zašto to nije “neradna nedjelja”? Da pojasnimo sve što je navedeno u rečenici koja nudi tačnu definiciju:

1. Zabrana se odnosi na prodajne objekte, a ne rad, radnike i privredne subjekte, a što bi trebalo regulisati Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. Ovo je vrlo bitno razumijeti. Raditi se može bez problema taj dan i to vrijedi za sve (preko pola miliona) radnike u FBiH. Bez izuzetaka. Može se raditi u skladištu, u halama, proizvodnim pogonima, u dostavi proizvoda na kućna vrata, pa čak i u zatvorenim prodajnim objektima (inventure, slaganje robe, čišćenje i slično).

2. Zabrana se ne odnosi na sve prodajne objekte. Samo određene (https://shorturl.at/abnwM). Tako će nedjeljom raditi prodajni objekti poput pekara, benzinskih pumpi, dragstore 24 sata, suvenirnica, tradicionalnih i starih obrta, cvjećara, prodajnih objekata u hotelima, religijskom objektima, na grobljima, bus stanicama itd. Naravno, radit će prodajni objekti poput kladionica, kao i čitavo ugostiteljstvo koje svakako pored usluga, nudi i prodaju proizvoda.

3. Zabrana određenih prodajnih objekata se ne odnosi na čitavu Bosnu i Hercegovinu, već samo na 51% teritorije države odnosno na entitet FBiH. Ovim se pravi jedinstven model zabrane u svijetu jer se samo tiče pola zemlje. Naravno, ovo narušava i osnovne principe jedinstvenog ekonomskog prostora.

4. Ovaj prijedlog se nalazi u Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini i nije predmetom Zakona o radu, niti procese vodi Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH – koje ima ustavnu i zakonsku nadležnost za potencijalnu “neradnu nedjelju”. Ustavna nadležnost Ministarstva trgovine se prije svega odnosi na regulisanje trgovine (ne rad i pitanje “neradne nedjelje”). Jednostavno – Ministarstvo trgovine ne može isporučiti “neradnu nedjelju”. Ministarstvo rada i socijalne politike može. Dodatno, riječ je o Nacrtu zakona, ne Prijedlogu, tako da se ovaj prijedlog može očekivati tek naredne godine.

5. Ako se uzme u obzir da je već par opština/gradova i kantona, u nekoj mjeri uradilo ovu zabranu, kao i činjenica da ne rade svi radnici u trgovini nedjeljom, samo neki i to shodno rasporedu smjena. Također, ako znamo da postoje prethodno navedenaizuzeća, te da se sve ovo odnosi na prodajne objekte, ne radnike, onda je sasvim realno za pretpostaviti da će se ova mjera odnositi na nekih 10-20.000 radnika u FBiH odnosno oko 3% zaposlenih u FBiH. Međutim, bitno je navesti da se taj uticaj na oko 3% zaposlenih može manifestirati na nekoliko načina (shodno iskustvima zemalja poput Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, kao i opština, gradova i kantona koji su već uradili navedeno – https://shorturl.at/fDS17): (a) da se radi u skladištu, u dostavi ili negdje drugo nedjeljom; (b) da se dobije otkaz; (c) da se pređe u pekare, bezinske pumpe, kladionice i tu radi; (d) da se pređe raditi u RS; (e) da se radi u prodajnim objektima koji krše zabranu; (f) da se radi prekovremeno navečer tokom drugih dana; (g) da se odmara taj dan i da to bude (opet) 1 dan odmora tokom sedmice i konačno (h) da se odmora taj dan i još jedan, shodno Zakonu o radu koji indirektno pretpostavlja 2 dana odmora. Neki od 3% zaposlenih će imati koristi, dosta njih neće.

Na bazi svega navedenog, imao sam dva cilja – prvi je da pojasnim šta ova mjera ustvari podrazumijeva i zašto je pogrešno nazivati je “neradnom nedjeljom”. Drugi cilj je da objasnim da ova nakaradna mjera ustvari mijenja živote za 3% radnika na teritoriji 51% Bosne i Hercegovine – nekome nabolje, nekome na gore.