Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda ponovo je danas boravio u Zagrebu, ali se ni ovaj put nije proslavio.
Nakon nedavne diplomatske posjete Hrvatskoj, poslije koje se morao pravdati da nije pozvao Hrvatsku i dao joj dozvolu da se miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, Konaković je danas gostovao u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u i na pitanje je li Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu nije smio odgovoriti u skladu s presudama Međunarodnog suda.
“E to su teme, sad interpretacija pravnika po kojoj se u toj presudi šestorci za udruženi zločinački poduhvat može iščitati definicija u kojoj se kaže da je to projekat banovine u kojoj je živio Tuđman i da je upravo on bio taj. I je li on bio taj preko ljudi iz Bosne i Hercegovine ili je učešće bilo formalno, to su te teme koje bi nam ovdje danas eksplodirale i bit ću tu diplomata da zadržim taj odgovor za sebe”, odgovorio je Konaković na postavljeno pitanje.
“Bit ću diplomata i neću odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu”, kazao je ministar vanjskih poslova BiH @DinoKonakovic gostujući na HRT-u pic.twitter.com/sMt6jGIvOl
— Istraga.ba (@IstragaB) March 19, 2023
I tako je Konaković prešao na stranu onih koji minimiziraju i u konačnici nijeću agresiju Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. A sve kako bi izbjegao ljutnju Dragana Čovića.
Na isti način kako to rade hrvatski političari i profesori, ne osporavajući presudu, ali osporavajući učešće Hrvatske.
Tekst Petra Vidova na Faktografu iz 2017. godine, ponajbolji je opis onoga o čemu Konaković šuti zarad ličnih političkih interesa: “Osporava se na Haškom tribunalu neupitno utvrđena činjenica da su zločini počinjeni pod patronatom Franje Tuđmana, u svrhu ispunjenja njegove megalomanske ideje stvaranja svojevrsne “velike Hrvatske”, odnosno ustanovljenja moderne hrvatske republike u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine. Iz istog razloga u pitanje se dovodi i činjenično dokumentirana konstatacija suda da je na teritoriju Bosne i Hercegovine između 1992. i 1994. godine vođen međunarodni sukob, odnosno da je Hrvatska tijekom rata u BiH u predmetnom periodu bila – agresor”.
U Sarajevu su očigledno narasle političke struje vazalizma, koje zarad parčeta vlasti bivaju toliko slobodni ići protiv činjenica dokazanih na međunarodnom sudu.
I u ovom slučaju nema potrebe pozivati Konakovića ili nekog iz Hrvatske, jasno je da je šef bh. diplomatije u podaničkom odnosu spram Zagreba.
