Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović jučer je kazao kako se u BiH „privatno upravlja obavještajnim, policijskim pa i sudskim insititucijama“. Na tu njegovu izjavu danas nema reakcija, ni od čelnika ovih institucija, niti od predsjednika političkih partija ni vlasti ni opozicije. I nije Čović puno pogriješio, osim što je zaboravio napomenuti da i kadrovi iz njegove stranke i bliski HDZ-u upravljaju tim institucijama i privatizuju ih.
“Mi odavno govorimo da ovo nije pravna država, jer se ovdje privatno upravlja obavještajnim, policijskim pa i sudskim institucijama. Naš ključni zadatak je da se konsenzusom usvoje važni zakoni i da se za sva vremena može reći da je ovo pravno sigurna država, da se svako štiti i da niko nije izvan zakona, ma ko on bio”, kazao je Čović, zaključivši kako vjeruje “da će ova koalicija koju imamo, barem na to pitanje jasno odgovoriti, da niko neće imati privilegije”.
No, podsjetit ćemo na primjere kako kadrovi bliski HDZ-u upravljaju institucijama. Tako je npr. direktor Granične policije BiH Zoran Galić u dva mandata potpuno suvereno vladao ovom institucijom za čijeg je mandata ovu agenciju potresla jedna od najvećih koruptivnih afera u policijskom sektoru. GP BiH je zbog namještanja konkursa za prijem kadeta njih 150, od 2021. kada je objavljena lista do danas ostala bez prijeko potrebnih ljudi. Suđenje za korupciju je u toku, ali konačne liste kadeta još uvijek nema niti je poznato šta će u konačnici biti s tim konkursom. Galić je samo promijenio poziciju pa je u februaru imenovan za zamjenika direktora SIPA-e gdje je naslijedio Đuru Kneževića koji je nakon dva mandata provedenih u SIPA-i također imenovan za zamjenika direktora DKPT-a. Galić je poznat po učešću na skupovima „političke obitelji HDZ BiH“.
Kada je Vijeće ministara BiH u februaru ove godine imenovalo kadrove iz reda Hrvata i Srba i to tri Hrvata (Galić, Knežević i Mirko Kuprešaković za direktora GP BiH) i jednog Srbina Gorana Amidžića za zamjenika direktora DKPT-a, nikome nije smetalo što se npr. nisu imenovali kadrovi iz reda Bošnjaka za direktora DKPT-a i zamjenika direktora GP BiH. A nisu imenovani samo iz razloga što predložena imena nisu podobna strankama trojke koje čine koaliciju sa HDZ-om i SNSD-om. Ove pozicije i dalje su upražnjene jer je raspisan novi konkurs za odgovarajuće kandidate.
SIPA-om već godinama vedre i oblače kadrovi bliski SNSD-u i HDZ-u. Protiv Kneževića je tokom dva mandata podneseno više krivičnih prijava u vezi sa činovanjima u SIPA-i, te drugih nepravilnosti. No, te prijave u Tužilaštvu BiH su očito zaglavile u nekoj tužilačkoj ladici.
Mogao je Čović tako npr. javnost podsjetiti i kako su kadrovi HDZ-a odbijali doći na sjednicu Komisije za nadzor nad radom OSA-e u prošlom mandatu jer je HDZ zahtijevao da se u paketu sa direktorom i zamjenikom direktora imenuje i glavni inspektor iako Zakon o OSA-i tako ne predviđa. Tako Komisija dvije godine nije održavala sjednice, a na februarskoj sjednici Vijeća ministara BiH nova koalicija imenovala je u paketu direktora Almira Džuvu, zamjenika Ristu Zarića i glavnog inspektora Damira Bevandu.
Moglo bi se pričati i o drugim blokadama ove stranke ali i SNSD-a koji skoro cijelu godinu nisu dolazili na sjednice Predstavničkog doma PS BiH u prošlom sazivu.
Jučer je Čović kao lider stranke najavio da će Parlament FBiH potvrditi Marina Vukoju za suca Ustavnog suda BiH i da to očekuje vrlo brzo. Nije li i to privatizacija i Parlamenta i osobe čije je imenovanje najavio.
Priznali ili ne, politika upravlja skoro svim procesima u BiH, direktno ili manje direktno.
Neće se to promijeniti niti u novoj državnoj koaliciji, ili ovoj koja želi vlast u FBiH niti treba iko očekivati da će doći vrijeme kada će se imenovati sposobni i nepolitični, a ne podobni i stranački ljudi. Umjesto toga, ti ljudi odlučuju se za odlazak iz BiH gdje im nije potreba ni partijska knjižica ni prijateljstvo i veze s političkim liderima da bi pokazali šta znaju.
