Stranke osmorke, ostanu li na okupu, sa HDZ-om BiH imaju potrebnu većinu za potvrđivanje Vlade FBiH u Predstavničkom domu Federacije. No, njihova većina im ne znači ništa ukoliko SDA-ov Refik Lendo odbije potpisati imenovanja piše Avdo Avdić u kolumni za Oslobodjenje
Za državu Bosnu i Hercegovinu bilo bi idealno da Christian Schmidt ponovo upotrijebi bonske ovlasti i, konačno, deblokira Federaciju BiH, kad već nije uspio iz prve. Jer koje god rješenje da nametne, Federacija više nikad neće biti talac nekog naroda ili političke partije. Konačno će biti uspostavljen građanski princip, prema kojem je bitno ko ima većinu u Predstavničkom domu FBiH. Dom naroda će biti sveden skoro na novo Vijeća naroda Republike Srpske.
GLAS MOSTARSKOG BOŠNJAKA/HRVATA
Nametne li visoki predstavnik bilo kakvo rješenje koje će deblokirati proces formiranja Vlade FBiH, najveću će štetu pretrpjeti SDA. Kratkoročno. Ali dugoročno, najveći gubitnik će biti HDZBiH, što bi, konačno, moglo osloboditi građane BiH jarma ove dvije nacionalne stranke i uvesti građanski princip prema kojem će biti svejedno koliko vrijedi glas mostarskog Bošnjaka u odnosu na tri puta vrednijeg Hrvata.
Formalno-pravno, Ustav Federacije BiH propisuje da, prilikom imenovanja Vlade Federacije, trojica članova tzv. predsjedništva Federacije BiH moraju jednoglasno podržati i premijera i sve ministre. Upozoravao sam na to još početkom oktobra dok je u međunarodnim krugovima vladala euforija da je Christian Schmidt deblokirao Federaciju. A nije. Sada smo svjedoci – da Schmidt, osim Ustavnog suda FBiH, nije deblokirao ništa drugo.
Nakon okončanja posrednih i neposrednih izbora, jasno je da će SDA, SDP i HDZBiH imati članove takozvanog predsjedništva FBiH. Lidija Bradara, Refik Lendo i Igor Stojanović će se dogovoriti ko će od njih troje postati predsjednik Federacije. Ako se ne dogovore, o tome će odlučiti Predstavnički dom Parlamenta Federacije.
Ako detaljnije pogledamo Ustav FBiH, vidjet ćemo da je najbitnija razlika između ovlasti predsjednika i potpredsjednika u tome što predsjednik sam potpisuje razrješenja ministara. Dakle, premijer Federacije predlaže razrješenje ministara, a predsjednik Federacije – razrješava. No, da biste nekog razriješili, prvo ga morate – imenovati. A imenovanja nema bez potpisa predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije BiH. Sada je sve u rukama Lidije Bradare, Refika Lende i Igora Stojanovića. Bilo koje od njih troje može zaustaviti proces imenovanja Vlade Federacije BiH, bez obzira na to što bi, recimo, svih 99 federalnih zastupnika podržalo kandidate za premijera i ministra. I to je ona ustavna blokada na koju sam, baš na stranicama Oslobođenja, upozoravao još u oktobru prošle godine.
Ali da vidimo sada koje je rješenje?
Stranke osmorke, ostanu li na okupu, sa HDZ-om BiH imaju potrebnu većinu za potvrđivanje Vlade Federacije BiH u Predstavničkom domu FBiH. No, njihova većina im ne znači ništa ukoliko SDA-ov Refik Lendo odbije potpisati imenovanja. Svjesni toga, lideri osmorke prizivaju reakciju OHR-a i Christianu Schmidtu isporučuju vruć krompir. Evo i zbog čega.
ŠTA ĆE SE DESITI 2026?
Da bi marginalizirao ulogu SDA-ovog potpredsjednika Federacije BiH, Schmidt bi morao promijeniti Ustav Federacije. Mogao bi, recimo, odlučiti da su za imenovanje Vlade FBiH dovoljni potpisi dva člana federalnog predsjedništva (Lidije Bradare i Igora Stojanovića). To bi, napisao sam na početku ovog teksta, kratkoročno bio veliki udarac SDA. No, šta će se desiti 2026? Nametne li Christian Schmidt takvo rješenje, HDZ-u BiH više ni izbor 23 (od ukupno 23) delegata ne bi garantirao učešće u Vladi Federacije. Jer HDZ-ov kapacitet u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije nikada neće biti veći od 20 zastupnika. Sa tih 20 zastupnika, HDZ ne bi mogao uticati ni na proces izbora (pot)predsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda. I u tom slučaju, Bošnjak i Srbin u Predsjedništvu Federacije bi uvijek mogli preglasati Hrvata prilikom imenovanja Vlade FBiH. Ukratko, prosta većina u Predstavničkom domu FBiH bi odlučivala o svemu. Na taj bi način Federacija BiH konačno dobila “građanski princip”, a ne princip po kojem bi jedan čovjek mogao blokirati izbor Vlade iza koje stoje čak svi federalni zastupnici. Da li je Schmidt spreman ići u tom pravcu? Iskreno se nadam da jeste.
