Vijesti koje dolaze iz entiteta Republika srpska obično sporo stižu u Sarajevo i po naravi bivaju u zapećku dok ne “zagužva” i sarajevski politikanti ne vide šansu da u svemu skupljaju političke poene.
Ne čudi stoga ni činjenica da vijest, koju je jučer objavio Deutsche Welle da će Srebrenica biti pretvorena u mjesnu zajednicu u sklopu opštine Bratunac, nije pobudila niti medijsko niti političko interesovanje. Jučer se u Sarajevu raspravljalo o tome ko je prespavao snijeg u januaru i zašto su ulice neprohodne. Danas će se raspravljati zašto je snijeg padao uopće, sutra o koalicijama, a sve su prilike da bi Srebrenica opet mogla ‘pasti’.
Nije tajna da vlasti entiteta Rs predvođene SNSDom, kao i one ranije, ne žele da Srebrenica bude razvijena općina, pa su zato njena prirodna bogatstva ostala samo svjedok Božijeg dara, umjesto da budu iskorištena u razvoj te općine. Sama ta bogatstva bila bi dovoljna da u Srebrenici bude četiri do pet puta više stanovnika.
No, razvoj Srebrenice, po onom što ima, nije previše interesovalo ni vlastodršce u Sarajevu, koji jesu dijelili donacije i svjetsku pomoć, ali broj stanovnika i izrazita nerazvijenost najbolji su dokaz da ta pomoć nije išla gdje je trebala ići.
Srebrenica spada u red najstarijih općina u Bosni i Hercegovini. Mnogo je starija i od nekih nerazvijenih gradova. Vlasti entiteta Rs pravile su od daleko manjih prostora općine iz nekih svojih razloga. Ali im je Srebrenica trn u oku iz historijskih razloga. Srebrenica je najveće evropsko stratiše nakon Drugog svjetskog rata, mjesto gdje je izvršen pokolj, kasnije međunarodno presuđen kao genocid. I to je problem za vlasti Rs. Jednog dana, ako ugase Srebrenicu kao opštinu, mnogo toga će se promijeniti.
Dva puta sam uoči političkih borbi za ovladavanjem institucija ove opštine napisao da je “Srebrenica opet pala”. Osim negativnih komentara iz Srebrenice, zbog pogrešnog tumačenja napisanog druge reakcije nije bilo. Utrkivali su se probosanski ko je veći u Srebenici, pa su onda bojkotovali, pa nisu htjeli, a na kraju su ipak zasjeli u Skupštinu opštine na čijem čelu je otvoreni štovalac lika i nedjela Ratka Mladića – Mladen Grujičić.
Očekivalo se mnog i od političke ekspoziture Sarajeva u Rs nazvane Pokret za državu, no i ona se ispostavila kao još jedna podvala svima kojima je stalo do Bosne i Hercegovine, Srebrenice i očuvanja spomena na genocid i stravično ubijanje tog i okolnih mjesta.
Sarajevo je nesumnjivo zakazalo i ukoliko se najave o gašenju opštine Srebrenica ispostave tačnim politike sa Miljacke bit će pred konačnim ispitom, a odgovor će možda odrediti i sudbinu same Bosne i Hercegovine. Dozvole li da se srpska politika ponovo iživljava nad Srebrenicom možemo biti sigurni da će jednog dana dozvoliti da se ta srpska politika odluči na konačni korak – odvajanja manjeg entieta od Bosne i Hercegovine.
Zato je od vitalnog nacionalnog, bosanskog, bošnjačkog, državotvornog interesa da se novi atak na Srebrenicu zaustavi. Ali ne oštrim političkim strelicama, već jasno preciziranim planom kako zaštititi najveću ranu Bošnjaka.
Vrijeme je da se Srebrenica izdvoji iz političkog subjektiviteta i poddržavnog administrativnog aranžmana čiji su temelji nastali na kostima srebreničkih žrtva. Vrijeme je da se odlučno krene u izdvajanje Srebrenice i njeno pretvaranje u bosanskohercegovački distrikt. U državnu teritoriju s posebnim uređenjem i od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu.
Sve drugo ostavit će prostor Dodiku, onima koji poslije njega dođu, da se poigravaju sa Srebrenicom, genocidom i dosipaju sol na ranu, ne dozvoljavajući ni minimum spokoja ubijenim u tom genocidu.
Sarajevo će se morati probuditi, politički kuršlus i haos međusobnog trvljenja oko političkih benefita i pozicija omogućava neprijateljima Bosne i Hercegovine, posebice secesionisti Miloradu Dodiku da dira u još svježe rane.
Krajnje je vrijeme da ga se zaustavi, a Srebrenica otme iz njegovih političkih kandži. Jer, ukoliko se najavljeno dogodi, bit će kasno polemisati i tražiti krivca!
(R. Belko/Patria)
