Tišina glasna kao i ideja o podjeli Bosne odjekivala je jučer dok su politički izvođači secesionističkih radova pripremali teren za konačnu podjelu države.
Međunarodna zajednica koja se kune u prijateljstvo i podršku Bosni i Hercegovini tek je danas sporadično i neuvjerljivo reagovala. Prvo Ambasada SAD na Twitteru, nakon što je NSRs ponovo donijela antiustavni zakon o državnoj imovini. OHR reaguje nakon upita Patrije, Britanci šute i nakon što Milorad Dodik izvrijeđa pokojnog Paddyija Ashdowna a njih nazove “neprijateljima srpskog naroda”.
Politika međunarodne zajednice odavno je skliznula u potpuno pogrešan smjer. I nakon svega, poslije i komentara za Patriju, visoki predstavnik Christian Schmidt MORA REAGIRATI.
Ali ne najavom da će učiniti nešto, nego konkretnim potezom. Prvi takav potez trebao bi biti identificiranje imovine na koju se odnosi jučer usvojeni neustavni zakon. Jer, kreatori sukcesije nad imovinom BiH, kao platforme za secesiju, vješto su zamaglili na koju imovinu se odnosi.
Dijelom su ih razotkrili Nenad Stevandić i Srđan Mazalica, ali ni njihova poruka o tome da je zakon usmjeren na zaštitu onih koji su 98,5 posto imovine upisali na Rs nije pravo otkrivanje konačne namjere.
Schmidt stoga mora otkloniti dilemu na koju se imovinu odnosi zakon, nametnuti kompletiran registar državne imovine i svakako poništiti zakon iz NSRs. Jer, njegov prethodnik Valentin Inzko skicirao je taj registar državne imovine, posao su trebale završiti institucije BiH i to oni organi koje kontroliše Dragan Čović i njegov HDZ.
Registar državne imovine trebali su uraditi Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija i trezora BiH. Tamo već decenijama vedre i oblače HDZ-ovci, kojima je do države stalo samo kada provjeravaju privatne bankovne račune. Schmidt je već napravio grešku u koracima što nije izvršio pritisak da se ta imovina popiše i time smanji manevarski prostor separatističkim politikama iz Republike srpske.
Jer, Dodikov Mazalica jučer je jasno rekao da je zakon manevarski potez. Uspije li manevar do kraja konsocijacijski model bit će stvarnost, a opstojnost Bosne i Hercegovine kao nezavisne i cjelovite države biti pod velikim upitnikom. Politika međunarodne zajednice, koju Schmidt sluša, odveć pokazuje naznake pristajanja na taj konsocijacijski model. No, toj međunarodnoj zajednici mora biti jasno da se raspad BiH neće desiti ni za kakvim stolom, niti na nekom novom Dejtonu. On može biti pokušan, ali novo krvoproliće je neminovno, a ishod nepoznanica.
Stoga, visoki predstavniče Schmidt reagujte, čim prije i što efektnije, prijetnje ovdje odavno ne pale.
No, osim Schmidta i međunarodne zajednice krivicu snose bivše, sadašnje i buduće politike koje učestvuju u upravljanju Bosnom i Hercegovinom. One su isto tako morale uraditi svoj dio posla, kako bi sukcesija kao priprema za secesiju bila onemogućena.
Radna grupa Vlade FBiH, osnovana 9. juna 2022. godine po odlukama Vijeća za provedbu mira (PIC), a koju čine Edita Kalajdžić, Goran Ratković, Lejla Lačević-Mizdrak, Rasim Tiro, Edin Herenda i Josip Nikolić nije uradila svoj posao. A morala je, jer bi time entitet Federacija BiH pokazala da je spremna da se na državnom nivou, u skladu s Ustavom riješi ovo pitanje.
Bila je to radna grupa kreirana u kombinaciji vlasti SDA – HDZ BiH. I pokazalo se da je malo kome stalo da ona uradi svoj posao. Da jeste, bilo bi urađeno. Istovremeno, pokazuje se da svi vapaji od izbora do danas da osmorka ne čini jasno uočljive i kardinalne greške, bili su s pravom odaslani.
No, osmorka je greške napravila, danas pokušavaju verbalno reagovati, ali ih spremno dočekuje Milan Tegeltija porukom “dogovorili smo da se ne miješamo jedni drugima u posao i da se ne napadamo”. A Dodik je znao šta da traži od osmorke. Zato su i reakcije prilično tihe i pogrešno artikulisane.
Tako smo došli u situaciju da Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP BiH najavljuje da će u Vijeću naroda zaustaviti zakon iako je to Vijeće naroda prepustio Dodikovoj stranci. Nermin Nikšić i Elmedin Konaković istovremeno prijete i utrkuju se pričom o zahtjevima za ocjenu ustavnosti iako su vrlo lako u sporazum o ulasku u partnerstvo za vlast s SNSD-om mogli definisati tačku da će pitanje imovine BiH biti riješeno u Državnom parlamentu.
No, sve skupa ne ekskulpira Schmidta odgovornosti da djeluje u zaštiti Dejtona, jer i OHR u odgovoru za Patriju navodi da je jučerašnji potez NSRs zapravo udar na Dejtonski sporazum. I zato NEKA REAGUJE, a oni koji svoje politike još nazivaju probosanskim će u tom slučaju imati dovoljno čist prostor da sami ispune obaveze. SDA da pogura Radnu grupu da završi zadatak, osmorka da odlučnije i konkretnije krene ka zaštiti države.
Jer, država je postala ulog, a svaki pogrešan potez može biti fatalan. A poslije grljenja, nema kajanja.
