Veze

Piše Dr.sc. Vahida Djedović – Čavrljanje, ćaskanje ili mlaćenje prazne slame

Prije nekoliko godina, vozila sam se sa prijaateljicom na jedan simpozij, a ona je rekla da ćemo usput pokupiti neku profesoricu koju površno, obje poznajemo. Ona je vozila, profesorica je sjela na suvozačevo mjesto, a ja sam se povukla  na stražnje sjedište.

Vozačica je započela priču o tome kako je jutros hladno, a pola ljeta je, ova je dodala da ona baš voli ovo prohladno vrijeme. Put je trajao nešto više od dva sata, a njih dvije  nisu prestajale s pričom. Nekako sam bila zahvalna svemiru što nisam morala sama da se vozim s ovom profesoricom, jer riječ ne bih mogla izustiti. Jednostavno, nije mi bila simptična, a nikad nisam ni voljela da ćaskam. Ili da pričam u prazno. Ili da mlatim praznu slamu.

Međutim, nije uvijek pametno ne htjeti čavrljati. Na primjer, ako se nalazite na nekom prijemu, a ne znate ljude, čavrljanje bi vam moglo pomoći da se povežete s ljudima. Dakle, postoje neka pravila, kako da savladate umjetnost čavrljanja.

Prvo vam treba neki uvod. Moja prijateljica je počela priču o vremenu i ovakav uvod je uvijek nepogrešiv, ali često se vrijeme ne uklapa u početak nove priče. Možete jednostavno uvježbati neki uvod i započeti s time, ili jednostavno kažete: „Zdravo! Ja sam Ivana Ivanić i prvi put sam ovdje.“ Osmijeh je obavezan. Ne brinite ako osoba kojoj ste prišli nije zainteresovana. Jednostavno ćete otići i prići nekome drugom.

Zatim, tražite zajedničke interese. Ako ste na simpoziju o zdravoj prehrani, sigurno nećete pričati o utjecaju mjesečeve mijene na razvoj djeteline sa četiri lista. Reći ćete ono što vas zanima i pri tome iznijeti neke informacije o sebi. Na primjer: „Bila sam alergična na polen, sve dok nisam počela jesti pčelinji polen…“

Izbjegavajte neka suviše lična pitanja, ali ako ste na simpoziju zdrave ishrane možete pitati osobu što nju dovodi na simpozij.  Interesujte se za sugovornika i pokažite empatiju.

Ako se pojavi tišina, to je u redu. Treba znati da je podnesete. Tišina često može biti korisna, kako bi komunikacija tekla u pravom smjeru.

Istraživanja pokazuju da su emocije zarazne, stoga budite pozitivni. Čavrljanje ograničite na vedrije teme. Na primjer, na zabavan način možete ispričati vaše alergijske reakcije.

 

Svki razgovor može biti nova prilika da nešto naučite, stoga biste i na čavrljanje mogli gledati na takav način. Jer, svaki put kad upoznate nekoga  može biti prilika da saznate nešto novo. Ako pokažete da ste zainteresovani, ljudi vam mogu donijeti puno dobrih i korisnih priča.

Ipak, prava suština ćaskanja nije da naučite nešto novo, već da vam ne bude neprijatno kada se nađete tamo gdje nikoga ne poznajete. Dakle, da se opustite i razonodite. Došli ste na simpozij zdrave ishrane zato što vas zanima i bilo bi bezveze kada biste sa simpozija otišli sa glavoboljom  koja je nastala od vaše nesposobnosti za čavrljanje.

 

Izbjegavajte ktitike, bilo da se radi o cijelom društvu, jednoj osobi, kulturi, skupu… Tako biste se predstavili kao kritičar, a učesnici mogu dati potvrdu vaše teze ili se mogu suprotstaviti. Kako-god, ako osuđujete jedan narod, znači da pripadate drugom. Time rizikujete da vas počnu izbjegavati.

 

Čavrljanje je važna socijalna vještina, a ljudi koji umiju vješto da čavrljaju ostavljaju dobar prvi utisak.

 

 

 

O autorici:

Dr. sc. Vahida Djedović, psihoterapeutkinja sa dvadestogodišnjim iskustvom u radu s klničkim pacijentima. Obrazovala se na Institutu za grupnu analizu na Klinici za psihollošku medicinu, pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na odnosu kreativnosti i emocija, sa posebnim akcentom na sreći, nadi i optimizmu. Ima vlastito savjetovalište.

Na vrh