Kada je u januaru ove godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio kako su mu međunarodni predstavnici kazali, nakon što ih je upitao zbog čega su “oteli nadležnost RS-a u segmentu poljoprivrede i šumarstva koje im pripadaju po Ustavu i Dejtonu”, da je u pravu i da je potrebno “šest mjeseci da se to vrati”, svi su postavljali pitanje ko je to i šta obećao Vučiću.
– Ma nemojte. Za jedan dan ste oteli to Republici Srpskoj, a potrebno vam je sad šest mjeseci da to vratite – rekao je Vučić za RTS.
Vrijeme odmiče i postaje, sudeći prema najavama koje dolaze i od samog visokog predstavnika Christiana Schmidta, da Vučiću zaista jeste obećano da će RS-u biti vraćeno sve “što je oteto”, a to uključuje i državnu imovinu.
– Kad je riječ o državnoj imovini, uskoro ćete od mene čuti stvari sveobuhvatno, dosta detaljno stvari koje se tiču i Republike Srpske, jer će Republika Srpska biti dio evropske integracije Bosne i Hercegovine u Evropu – rekao je Schmidt.
Politički analitičar Jasmin Mujanović upozorio je na Twitteru da je “dobio direktnu potvrdu od visokog evropskog izvora da će visoki predstavnik uskoro upotrijebiti svoje bonske ovlasti da preda bosanske državne vojne lokacije secesionističkim vlastima u entitetu RS koje podržava Rusija”.
I tako se dolazi do onoga o čemu se odavno kao javna tajna prenosi od uha do uha, da je međunarodna zajednica odlučila da u BiH nametanjem određenih zakona zadovolji tri naroda – Bošnjacima Zakon o zabrani negiranja genocida, Hrvatima izmjene Izbornog zakona koje garantiraju legitimno predstavljanje, a Srbima zakon o državnoj imovini.
Preciznije, kada je riječ o imovini, prema nezvaničnim saznanjima Faktora, državna u što spada i vojna imovina u Federaciji BiH bi se knjižila na kantone i općine, a u Republici Srpskoj na entitet i općine.
Da se opasno šuška oko državne imovine BiH, dalo se naslutiti još u septembru prošle godine kada je Schmidt imao odvojene susrete u Beogradu sa patrijarhom SPC-a Porfirijem, a potom i Vučićem upravo na temu državne imovine BiH.
Visoki predstavnik i jučer je razgovarao sa Porfirijem, o čemu drugo nego o imovini BiH, koja bi se dala na knjiženje entitetu RS.
Takvo što i u februaru ove godine bilo je na zelenom stolu tokom posjete evropskog komesara Olivera Varhelyija našoj zemlji.
Tokom razgovora sa bh. političkim liderima, Varhelyi je na Dodikovu priču o državnoj i vojnoj imovini, koju želi da ugrunti na entitet Republika Srpska, šutio što je shvaćeno kao odobravanje od EU-a.
Schmidt je, podsjetimo, u aprilu ove godine stavio van snage Ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini RS-a, a prije mjesec dana i Ustavni sud BiH učinio je isto.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine država je ona koja upravlja svom imovinom kojom je upravljala u sastavu bivše Jugoslavije.
Raspolaganje državnom imovinom zabranjeno je zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Taj zakon propisuje da je ništavna svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama Zakona.
On je na snazi, sve dok ne bude usvojen novi, kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, Federacije BiH, RS-a i Brčko Distrikta. Zakon o državnoj imovini jedan je od neophodnih uvjeta 5+2 koji BiH mora ispuniti da bi OHR finalizirao svoj boravak u Bosni i Hercegovini.
Ako se u narednom periodu od mjesec do dva nešto ne promijeni u Schmidtovim stavovima, za koje očigledno ima podršku SAD-a i Velike Britanije, te dijelom Evropske unije, a nakon što je u dogovoru sa Zagrebom nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH koje pogoduju Draganu Čoviću, grunt će dobiti entitet RS, a u Federaciji BiH kantoni čime se otima državi njeno zemljište.
Potom se uskoro može očekivati sljedeći zahtjev, a to je teritorija, gdje bi Dodik i Čović imali uporište da krenu putem samostalnosti koju lider SNSD-a sve češće najavljuje, odnosno institucionalne i teritorijalne organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, što je kontroverzni 7. zaključak usvojen na vanrednom zasjedanju HNS-a iz februara ove godine.
