U noći kada su svi sa zebnjom i napetošću isčekivali prve pleniminarne rezultate Općih izbor, visoki prdstavnik Christian Schmidt je nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH. Kako je tom prilikom istaknuo visoki predstavnik izmjene se ne odnose na direktne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela. Izmjene su naslovljene kao “Paket funkcionalnosti”. Visoki predstavnik je poručio biračima kako je donio odluke “koje će osigurati da se njihov glas računa i da njhova demokratska volja bude ispoštovana”.
Odluke koje je nametnuo odnose se samo na entitetski nivo u Federaciji i ne obuhvataju promjene na državnom nivou ili u Republici Srpskoj.
Izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije mijenja se način imenovanja i izbor predsjednika i dva podpredsjednika Federacije, povećava se broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, uvodi se preciznija kontrola i proces postupanja po vitalnom nacionalnom interesu, sprečava se blokada imenovanja sudija Ustavnog suda, te se građanima i mladima daje veća mogućnost učešća u Parlamentu bez obzira na kontitutivnost.
Navedenim izmjenama Visoki predstavnik u BiH je obavezao oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu, dok zakonadavnu i izvršnu vlast Federacije, kantona i općina obavezuje na uspostavljanje odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim razinama vlasti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovih izmjena.
U odnosu na raniji Izborni zakon prema kojem su kantonalna zakonodavna tijela birala 58 delegata za Dom naroda u Parlamentu Federacije, odnosno po 17 njih iz svakog od naroda, sada se ovaj broj povećao na ukupno 80 delegata, odnosno po 23 iz svakog od naroda i 11 iz reda ostalih. Prema dodanim amandmanima Ustava Federacije, skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od 30 dana od dana ovjere rezultata izbora, te se omogućava učešće građana u federalnom Parlamentu.
Izmjenama i dopunama izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor. U Zakon i Ustav je uvrštena odredba kojom se definiše izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, a kojom se se klubovima konstitutivnih naroda omogućava da predlože kandidata ispred svog naroda za ove pozicije. Najprije kandidate predlaže 11 delegata a ukoliko se to ne desi dovoljno je da glasa sedam odnosno četiri delegata iz klubova konsistutuvnih naroda. Ovom izmjenom se i ogranićava rok za izbor na način da je biranje ograničeno na 30 odnosno 50 dana.
Za predloženu listu od tri kandidata iz tri konstitutivna naroda glasa prvo Predstavnički dom, a zatim i Dom naroda Parlamenta Federacije javnim putem ukoliko drugačije ne odluče. Ovim izmjenama se onemogućava blokiranje imenovanja predsjednika i podpredsjednika Federacije BiH, jer je definisan način izbora i u slučaju većeg broja prijedloga, odnosno listi za glasanje i uveden mehanizam žrijebanja, a u slučaju opstukcije Doma naroda u glasanju za predloženu listu, imenuju se oni koje je Zastupnički dom usvojio.
Prema dodanim amandmanima Ustava FBiH, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda ostalih.
U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili predsjednik ili potpredsjednik Federacije odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.
Amandmanima se povećava kontrola i transparentnost pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, te se ograničava vremenski period za donošenje odluke, što ranije nije bilo precizirano.
Također, ranije predsjednik i potpredsjednici u Domu naroda nisu imali mogućnost odlučivanja da li se propisi odnose na vitalni nacionalni interes, dok se sada odlučivanje proširuje i na njih.
Prema dosadašnjem načinu izbora ustavnih sudija, predsjednik Federacije je mogao zaustaviti proces imenovanja bez dodatnih mehanizama da se taj proces ubrza. Izmjenama je moguće premostiti blokadu predsjednika Federacije. Prema izmjenama predsjednik Federacije uz saglasnst potredsjednika mora predložiti suce za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavio VSTV.
Navedenim izmjenama, ukoliko većina zastupnika u Domu naroda ne potvrdi jednog ili više sudaca, predsjednik Federacije predlaže jednog ili više sudaca za preostala mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda. Nove izmjene propisuju, ukoliko predsjednik ne predloži kandidate u roku od 30 dana od dana kada je VSTV dostavio listu i od dana glasanja Doma naroda, Dom naroda većinom glasova pristunih odlučuje o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavio VSTV.
Lično smatram da ove izmjene nama kao građanaima Federacije BiH ne donose ništa novo. Povećan je broj delegata u Domu naroda FBiH čime se budžet Federacije opterećuje novim nametima. Izmjenama Izbornog zakona na ovakav način (samo u Federaciji BiH) se ne postiže suština koju su građani očekivali od visokog predstavnika. Lično sam očekivao da će izmjene omogućiti bolju kontrolu kompletnog izbornog procesa, čime bi se stalo u kraj malverzacijama i krađi glasova nakon izbora. Svjedoci smo enormno velikog broja nevažećih listića, najvjerovatnije građana koji su izašli na izbore, dok je sasvim sigurno da nevažećih listića nije bilo kod lica koja su umrla a nalaze se na biračkim spiskovima, i nesmetano su obavili svoju građansku dužnost.
Smatram da će ove izmjene produbiti jaz među vladajućima u Federaciji, i da ništa dobroga nama kao građanima neće donijeti. Ono čemu smo se nadali da će biti uvaženo (naš glas na izborima) ovime gubi smisao, obzirom da su i dalje prisutne velike manipulacije sa rezultatima proteklih izbora. Takođe smatram da su ove izmjene plod pritisaka HDZ-a i Hrvatske na visokog predstavnika, koji ako je želio nemetnuti izmjene Izbornog zakona, trebao je to uraditi na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, čime bi kod građana povratio poljuljano povjerenje u njegov mandat.
za boljatuzla.ba – Izudin Šarić
