Poslodavci će nastaviti insistirati na donošenju zakonskih rješenja koja za cilj imaju poboljšanje poslovnog ambijenta i rasterećenje privrede. Naš cilj je povećanje svih plaća, bolji uvjeti za ulaganje stranih i domaćih investitora, zadržati mladu radnu snagu i da Kanton Sarajevo bude najpoželjnija regija za poslovanje na području Jugoistočne Evrope, ističe u razgovor za Faktor Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.
– Prije svega mislim na rasterećenje privrede kroz smanjenje stopa poreza i doprinosa. Iako se rasterećenje privrede pravi na nivou Federacije BiH, mi u KS itekako možemo biti pokretači promjena i da se čuje naš glas. Porezi i doprinosi moraju se smanjiti da bi se mogle povećati plaće radnicima. Zakon o smanjenju stopa poreza i doprinosa već je usaglašen u Parlamentu Federaciji BiH i čim se usvoji ovaj zakon, imat će pozitivan efekt na cjelokupnu privredu. Očekujemo da će se ovaj zakon usvojiti bar na početku rada nove vlasti – kaže Ećo.
Obećanja oko povećanja plaća radnici su se naslušali od poslodavaca i oni odlaze u inostranstvo da rade jer im se tamo nude mnogo veće plaće?
– Svi poslodavci koji su u mogućnosti da isplate veće plaće, oni to i čine. Međutim, glavni problem je kako zadržati radnika jer veliki broj firmi u realnom sektoru je ograničen s novcem za plaće. Država puno uzme, a radnik malo primi od te plaće. Ako bi država smanjila stope poreza i doprinosa, sve to bi ušlo u plaće radnika. Kada smo povećavali minimalnu plaću sa 406 na 535 maraka, poslodavac je na to povećanje imao skoro 100 maraka doplate za doprinose – ističe naš sagovornik.
Ali ne odlaze ljudi iz BiH samo zbog male plaće iako je to jedan od razloga, već i zbog političke nestabilnosti u zemlji, smatra Ećo i pojašnjava:
– Imamo loš ambijent za život i poslovanje, nesigurnost i ekonomsku i političku. Nije uredu što se sva odgovornost za odlazak radnika prebacuje na poslodavce. Svi u BiH pričamo o odlasku radnika, a niko ne nudi rješenje. Trebamo zajednički vlast i poslodavci napraviti program kako zadržati mlade radnike u BiH. Naravno, povećale bi se plaće, ali se mladima mora pomoći da riješe stambene probleme, osigurati prekvalifikaciju, pomoći maksimalno porodiljama, unaprijediti sistem obrazovanja. Sve je to set mjera koje bi trebalo mladima da bar ponudi nadu da mogu raditi i živjeti i u svojoj zemlji!
Kako privući strane investicije kada nam i ove koje rade nemaju dovoljno kvalifikovanih radnika?
– Manjak radnika vrlo negativno utječe na konkuretnost BiH u svijetu. Svaki strani investitor koji želi otvoriti firmu u BiH provjeri kakav je poslovni ambijent, odnosno da li ima dovoljno radne snage da bi krenuo sa otvaranjem firme u našoj zemlji. Nove firme se otvaraju u Jablanici, Konjicu, Živinicama, jer tamo ima radne snage. Na biroima za zapošljavanje ima na hiljade ljudi. Treba vidjeti ko od njih stvarno traži posao, a kome je potrebna prekvalifikacija da počne raditi – predlaže Ećo.
Može li se radnicima u realnom sektoru isplatiti bar 1.080 maraka pomoći koje se neće oporezovati, a što je predložila Vlada FBiH?
– Poslodavci su tražili od Vlade FBiH da taj iznos uplate radnicima u ratama, što nam nije odobreno. Mali dio poslodavaca u realnom sektoru može odjednom isplatiti 1.000 maraka jer nemaju toliko novca za sve radnike, iako su neke privatne firme koje su u našem udruženju počele isplaćivati spomenutih 1.080 maraka. Nadam se da će većina firmi do kraja godine isplatiti radnicima, bar koliko su u mogućnosti, ali to neće biti ovaj maksimalni iznos – pojašnjava predsjednik UO Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.
Grad Sarajevo je pretvoren u ogromni trgovački centar, imate li bar viziju šta bi se moglo proizvoditi u Kantonu Sarajevo, jer od toga se živi?
– Naravno da ima prostora za otvaranje proizvodnih pogona u Kantonu Sarajevo i domaći i strani poslodavci su zainteresovani za takva ulaganja. Da bi se širila proizvodnja, domaćim poslodavcima i stranim investitorima potrebni su poticaji i rješenje kako doći do kvalitetne radne snage. Isključivo je u proizvodnji dodana vrijednost i da se proizvodi što više robe za izvoz. Moramo investitorima brzo omogućiti da dobiju građevinske dozvole i izgraditi velike inustrijske zone u koje se mogu smjestiti veliki proizvodni pogoni sa potrebnom cjelokupnom infrastrukturom od struje do kanalizacije. U KS na prvom mjestu treba ulagati u IT sektor, zatim u proširenje drvne i metalne industrije, proizvodnje hrane, razvijanje turizma… Za to imamo dovoljno sirovina i možemo osigurati dovoljno radnika za nove proizvodne pogone, ako budemo ozbiljno radili na tome – zaključuje Ećo.
