„Bilo bi dobro da sve demokratske snage krenu u ispunjavanje onoga što u rezoluciji stoji, a tamo ima dosta dobrih točaka za daljni razvoj BiH. Na drugoj strani se plašim da će to biti samo rezolucija koju će zlouporijebiti nacionalisti u izbornoj kampanji i to bi bilo kobno. To treba spriječiti“, kaže Josip Juratović, poslanik Socijaldemokratske partije u Bundestagu, o rezoluciji o BiH o kojoj će u petak, 08. jula glasati njemački parlament.
Rezoluciju su predložile stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj – SPD, Zeleni i FDP. No iako član SPD-a Juratović je kritizirao njen sadržaj. On odbija navode da je pokušao spriječiti njeno usvajanje naglašavajući da je ona, prema njegovom mišljenju, u „gotovo svim segmentima ispravna, ali da jedino nije upotpunjena”.
Nije fer prema Bošnjacima
Juratović, u intervjuu za DW, kaže da rezoluciji nedostaju tri bitne tačke.
„Na mjestu gdje se spominje da u BiH vlada politički nepotizam i nacionalizam, piše ‘u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim redovima’, a onda se poimenično pominju stranke i lideri tih stranaka. To su (Dragan) Čović i HDZ, pa (Milorad) Dodik i SNSD, a sve bošnjačke stranke, pošto i tamo ima nacionalizma se stavljaju pod sumnju da su sve stranke nacionalističke što nije točno“, kaže on.
„Hrvatska mora i treba zauzeti jednu drugačiju vanjsku politiku prema BiH u tom kontekstu“.
„Ako se govori o nacionalizmu onda trebaju biti spomenuta sva tri nacionalizma sa njihovim strankama“, kaže Juratović navodeći da to prije svega nije fer prema Bošnjacima da se svi stavljaju u isti koš.
Juratović kaže da ima puno dobrih iskustava sa strankama „u bošnjačkim redovima, koje su demokratski orijentirane i koje su za građansku državu onako kako je zamišlja EU, a ne Bakir Izetbegović“. Kao primjer za to navodi Denisa Bećirovića, koji je kandidat ujedinjene opozicije za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
„Građanska država o kojoj govore SDA i Izetbegović nije građanska država, nego je on prisvojio jedan termin koji odgovara njemu kako bi sa Čovićem, sa kojim radi istu politiku, praktično paralizirao društvo što je katastrofalno za BiH. Niti Čović reprezentira legitimnost svih Hrvata ni Izetbegović građansku državu“, kaže Juratović, koji je poslanik u Bundestagu od 2005. godine.
On kaže kako su Bošnjaci najumjereniji narod i da je s njima najlakše graditi jedinstvenu BiH, ali da se postavlja pitanje kako privući umjerene Hrvate i Srbe, te da u tome veliki ulogu igraju upravo Bošnjaci kao najbrojniji narod u BiH. „Ta politika koja sada vlada koristi samo Izetbegoviću, Dodiku i Čoviću kako bi zadržali vlast“, kategoričan je Juratović.
Hrvatska mora promijeniti svoju vanjsku politiku prema BiH
Drugo što, prema Juratovićevom mišljenju, nedostaje u rezoluciji o BiH o kojoj će glasati Bundestag jest pominjanje njemačke pomoći oko suzbijanja korupcije i kriminala što on smatra najvećim problemom.
„I treće što se tiče Hrvatske i Srbije kao utjecajnih država u susjedstvu na BiH mislim da se ne može Hrvatsku i Srbiju izjednačavati iako sam mišljenja da je hrvatska vanjska politika, iako to Hrvatska kao zemlja nije, katastrofalna jer popušta Čovićevom HDZ-u koji sve više liči na kriminalnu organizaciju“, kaže ovaj njemački poslanik hrvatskog podrijetla.
On kaže da bi Hrvatska kao članica EU trebala pomoći BiH na njenom demokratskom putu ka Uniji. „Hrvatska mora i treba zauzeti jednu drugačiju vanjsku politiku prema BiH u tom kontekstu da se ne orijentira prema Čoviću, nego prema interesima svih građana BiH“, kaže Juratović za DW.
Dobro promisliti šta je potrebno za mir i stabilnosti u BiH
Bundestag će u petak također odlučivati o ponovnom slanju vojnika Bundeswehra u misiju EUFOR-a Althea u BiH. Juratović je prije konačne odluke njemačke vlade o obnavljanju ove misije također imao određene dvojbe. Sada međutim kaže da podržava slanje njemačkih vojnika u BiH s obzirom na rat u Ukrajini i da će glasati za ovu odluku. „Riječ je o poruci koja se daje BiH. Na jednoj strani je dobro da se daje neka vrsta sigurnosti da Zapad stoji za mir i stabilnost u BiH, na drugoj strani to može biti i provokativno pitanje koje mogu negativne strane, prije svega Rusi, zloupotrijebiti i iskoristiti upravo sa nacionalističkim pokretima u pravcu koji ne želim, jer ja želim mir i stabilnost u BiH. Za taj mir i stabilnost treba dobro svjesno i razumno razmisliti šta je dobro, šta nije i kada“, kaže Juratović.
Njemačka se logično solidarizirala sa Francuskom
Kada je riječ o europskim integracijama BiH, odnosno činjenici da BiH, unatoč zahtjevima nekih zemalja EU, nije dobila status kandidata i da se tome protivila upravo Njemačka, Juratović kaže da se Berlin po ovom pitanju „logično solidarizirao s Francuskom“, koja ima problema sa proširenjem.
„To ne znači da Njemačka neće i dalje raditi da se BiH osposobi za pretpristupne pregovore za ulazak u EU“, kaže Juratović, ali naglašava da je iluzorno očekivati da će do pomaka doći ukoliko BiH nije ispunila potrebne uvjete. „To neće funkcionirati. Mislim da je to zavaravanje i da je to politički apsolutno neodgovorno od svih aktera – i izvana i iznutra“, kaže Juratović, koji je inače bivši izvjestitelj SPD-a za Zapadni Balkan.
Kada je riječ o napretku Srbije na putu prema EU, Juratović kaže da „Srbija ne može sjediti na dvije stolice“, te da se Vučić „očigledno ne želi distancirati od Rusije jasno i glasno koliko je to potrebno“. Stoga smatra da je apsolutno opravdano da se kaže „sve dok se ne odlučite mi ćemo vas ostaviti u pretpristupnim pregovorima“.
