Javni RTV sistem u BiH je dio Dejtonskog sporazuma. Postoji jedan zaseban aneks koji je predvidio još 1995. godine, između ostalog, i funkcionisanje i sistema i javnih servisa u BiH. Ugrožavanje rada državnog emitera je direktno opstruiranje implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je jasno kao dan“, govori u intervjuu „Jedan“ zastupnik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić.
Mašić ističe da zbog činjenice da je rad javnih servisa definiran Dejtonom postoji direktna nadležnost za djelovanje i visokog predstavnika sada kada je opstanak BHRT-a doveden pod znak pitanja. Dodaje da postoji i odgovornost pravosudnih organa, te Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje se „ne može držati po strani i praviti se kao da se ništa ne dešava jer se radi o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine“.
Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine potvrdit će Rezoluciju o BHRT-u, koju je usvojio Predstavnički dom jer će, kako kaže Mašić, preovladati razum.
“Čak i da je ova Rezolucija usvojena samo u Predstavničkom domu bila dovoljna za postupanje nadležnih u Federaciji Bosne i Hercegovine, prije svega mislim na Poreznu upravu Federacije BiH, ali nije zgoreg i u drugom domu je potvrditi i na taj način pojačati generalno i cjelokupno, ne samo argumentaciju, nego i odrediti jedan smjer u kojem se objektivno mogu riješiti ovi problemi“, tvrdi SDP-ov zastupnik.
On ističe kako nije ponuđeno nikakvo novo rješenje za BHRT, nešto što do sada nije viđeno. Ima više primjera javnih preduzeća na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, u kojima se primjenjuje slično rješenje u slučaju postojanja poreskog duga. Naveo je primjer Željeznica Federacije ili rudnika.
Kasno je za izmjene Izbornog zakona
Zastupnik Damir Mašić smatra da je potpuno pogrešno u ovom momentu na silu pokušavati mijenjati Izborni zakon. Napominje da su pregovori od početka pogrešno vođeni. Predstavnici opozicije su uvedeni u razgovore kada su SDA i HDZ već dogovorili neka načela, kaže Mašić, navodeći da su predstavnici međunarodne zajednice najviše „gurali“ rješenja koja odgovaraju HDZ-u.
„Tema je bila isključivo ono na čemu je insistirao predsjednik HDZ-a gospodin Čović. Iz kojih razloga? To je pravo pitanje koje danas vrlo revnosno zastupnici u Evropskom parlamentu, iz svih grupacija, postavljaju Evropskoj komisiji, postavljaju gospođi Ajnhorst. U čije ima i za čiji interes ona radi“, kaže za BHRT zastupnik Damir Mašić.
Vlast bez HDZ?
Nije istina da izborni rezultati u Federaciji BiH, tvrdi Mašić, nisu mogli biti provedeni bez HDZ-a BiH, ali za činjenicu da je na kraju HDZ bio nezaobilazna karika kriva je SDA. Ova je stranka u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona glasajući za čovjeka iz HDZ-a za Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH dala Čovićevoj stranci kontrolu, kaže Mašić.
„U tom trenutku imali ste kandidata Vedrana Kasera iz SDP-a i imali ste kandidata HDZ-a. Poslanici SDA u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona su glasali za kandidata HDZ-a čime su omogućili i Draganu Čoviću i HDZ-u BiH 12 delegata u Domu naroda, od 17 koliko Klub ima. Na isti način zastupnici SDA u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) su glasali za Dušanku Majkić kao četvrtog delegata u Domu naroda Parlamenta BiH. Tri godine mi trubimo o tome i tek sada se vidjelo na akcizama. Jer, da je došao kandidat opozicije, mi bi imali usvojeno ukidanje akciza u periodu od šest mjeseci i sada bi već građani cijele Bosne i Hercegovine plaćali gorivo jeftinije od 30 do 45 feninga po litru. Ali, biralo se između Dušanke Majkić i Mladena Ivanića, a SDA zastupnici su glasali za Dušanku Majkić iz SNSD-a, pojašnjava zastupnik Mašić.
Budžet u Federaciji najveći do sada, ali….
Mašić potvrđuje da je budžet Federacije BiH za narednu godinu najveći do sada, ali kada se uđe u strukturu tog budžeta jasno je, kaže, da to nije rezultat bilo kakvih ekonomskih mjera, već rekordne inflacije.
„To je rezultat jedne brutalne inflacije koja je po statističkim pokazateljima sa državnog nivoa u januaru iznosila 16 posto. Zapravo, ovi enormni prilivi sredstava na jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje i samim tim punjenje ovih budžeta je zapravo rezultat enormnog porasta cijena, prije svega osnovnih životnih namirnica, usluga i svega ostalog“, tvrdi Mašić.
U SDP-u su nezadovoljni i raspodjelom finansijskih sredstava iz tog „rekordnog“ budžeta od pet milijardi i šesto miliona KM. Smatraju da se on dijeli za račun političke trgovine između SDA i HDZ-a BiH.
„Jedan od očiglednih primjera kako se nakaradno pokušavaju podijeliti te pare je i Zakon o finansijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova u FBiH gdje su ogromna sredstva, preko 200 miliona KM predviđena da se dijele bez ijednog jedinog pravog kriterija. Jedini kriterij im je zapravo dug određene zdravstvene ustanove. I onda se postavlja pitanje šta zapravo to znači? Da li mi time samo i isključivo nagrađujemo one ustanove i one menadžmente koji su zapravo loše poslovali, loše vodili te ustanove i napravili tolike dugove, a sa druge strane kažnjavamo one koji su bili svjesniji, odgovorniji, poštenije i transparentnije radili i nisu stvorili dugove. Oni će dobiti manje para“, razočarano će Mašić.
INTERVJU „JEDAN“ POGLEDAJTE OD 20 SATI NA PROGRAMU BHT1
