Ukrajinska vojska tvrdi da je zarobila snajperisticu Danijelu Lazović, ratnog imena Bagiru, objavljeno je na Facebook stranici Ministarstva odbrane Ukrajine.
Snajperisticu koja je ratno ime uzela po liku Crne pantere iz filma “Knjiga o džungli”, ukrajinske snage navodno su zarobile nakon ranjavanja. Ranjenu i bez mogućnosti bijega, navodi se da su je njeni saborci ostavili na bojnom polju.
– Ostavili su me! Vidjeli su da sam ranjena, imali su priliku izvući me, a jednostavno su isparili nadajući se da ću umrijeti – prenose njene riječi pripadnici ukrajinskih snaga.
Danijela Lazović na ukrajinskom ratištu je od 2014. godine. Pripadnik ukrajinskih snaga tvrdi da je na njenim rukama krv “najmanje četiri tuceta ljudi, među kojima ima i civila”.
Bagira, kako je zovu kolege, najpoznatija je snajperistkinja na ukrajinskom frontu. Iza tog “umjetničkog imena” krije se, u stvari, Danijela Lazović (32) iz Gornjeg Milanovca
Ukrajinski špijuni nedavno su na internetu ponovo objavili spisak svih srpskih boraca na njihovom ratištu. Prema podacima srijanskih obavještajnih službi, broj tih lešinara rata se postepeno smanjuje. Među srpskim dobrovoljcima koji ratuju na strani proruskih snaga posebno odjekuje ratno ime Bagire, žene snajperiste, koja je u jednom periodu bila možda i najpoznatiji strani borac na tom krvavom bojištu, piše Blic.
Ukrajinski mediji u više navrata pisali su o ovoj Srpkinji, ali njen identitet, detalji iz života i način na koji je regrutovana do sada su ostali skriveni. U svim pojavljivanjima u tamošnjim medijima ili na društvenim mrežama maramom je skrivala lice i nikada nije govorila o svom životu. Zbog oreola misterije koji ju je pratio, ali i ubojitog snajpera zbog kog se proslavila, Bagira je poprimila gotovo mitski status među srpskim borcima. Ipak, iako životna priča ove devojke iz Gornjeg Milanovca liči na filmsku, ona nikako nije pozitivan primer ratnice kako je predstavljaju.
– Danijela Lazović je kao mlada trenirala rukomet i bila je jako uspješna u sportu. Zbog treninga se iz Gornjeg Milanovca preselila u Golubac, blizu manastira Trumane. U jednom trenutku je htjela da promijeni veru, da bude muslimanka, međutim, ali je odustala i riješila da ode u manastir. Nikom nije bilo jasno kako je do toga došlo, pošto smo znali njenu prirodu. Nisam siguran ni da je tada bila punoletna – priča izvor “Blica”, blizak porodici snajperistkinje.
Mati Ksenija – dilerka droge
Nesuđena muslimanka postala je igumanija u manastiru Trumane. Njeno novo ime je – mati Ksenija.
– Često je odlazila za Beograd, mada niko nije znao zbog čega. Navodno je ostajala kod neke prijateljice. Čim bi napustila manastir, skidala je mantiju i ponašala se potpuno drugačije. Njeni odlasci na Kosovo bili su sve češći, sve je bilo pod velom tajne. Nakon nekog vremena postala je sumnjiva policiji – kaže izvor Blica.
Ubrzo je, na opće zaprepašćenje, otkriveno da “mati Ksenija” zapravo diluje narkotike, koje nerijetko i sama konzumira, nastavlja naš izvor. Zbog toga je uhapšena i čak osuđena na zatvorsku kaznu.
Nakon izlaska iz zatvora, Danijela je nestala. Prekinula je sve kontakte sa porodicom, prijateljima i počinje potpuno novi život. Prema saznanjima “Blica”, Srbiju je napustila novembra 2014. godine.
– Otišla je na teritoriju istočne Ukrajine, u mesto Snežnoe, i pridružila se komandi “Oplot”, u čijem sastavu je djelovala proruski orijentisana paravojna jedinica pod nazivom “Srpski husarski puk”. U okviru ove jedinice Lazovićeva je bila na poziciji pješadinca, dok je kasnije raspoređena u vod specijalizovan za obaranje bespilotnih letelica. Učestvovala je u više oružanih akcija na području Donbasa, gdje se isticala vještinama u rukovanju snajperom – navodi sagovornik “Blica”.
Postala “ikona” proruskih dobrovoljaca
Protiv Danijele Lazović viši javni tužilac u Beogradu je juna 2015. godine preduzeo dokazne radnje zbog postojanja sumnje da je izvršila krivično delo učestvovanje u ratu ili u oružanim sukobima. Pošto se nije odazivala pozivima, naloženo je da se ona dovede na saslušanje, ali je policija utvrdila da godinama ne živi na adresi na kojoj je prijavljena, kao i da članovi porodice ne znaju gde se ona nalazi. U Ukrajini je od tada postala prava “ikona” proruskih dobrovoljaca, a nerijetko je iznosila i političke stavove.
Tokom intervjua koji je dala donjeckoj novinskoj agenciji, na tečnom ruskom jeziku govorila je da se protivi članstvu Srbije u EU, navodeći da je na ukrajinsko ratište došla isključivo iz zahvalnosti prema Rusiji i njenom narodu.
Koliko je to časno govori ilustracija da je “plaća” za ovakve ratne usluge varira u zavisnosti od zasluga i čina ratnika, pa dostiže i do 2.000 dolara mjesečno.
U javnosti se u junu 2016. godine pojavila informacija o Bagirinoj pogibiji u sukobu sa ukrajinskim snagama sigurnosti u okolini mjesta Gorolovka, ali se ispostavilo da je riječ o dezinformaciji – ona već nekoliko godina živi u Rusiji sa partnerkom.
Danijela Lazović je u Ukrajinu, prema informacijama srbijanskih službi sigurnosti, doputovala najvjerovatnije posredstvom Dejana Berića, rodom iz Putinaca u Rumi.
Berić je jedan od najpoznatijih boraca iz Srbije na ukrajinskom ratištu na strani proruskih snaga. Javnost ga je upoznala 2015. godine, kada je “uhapsio” Radomira Počuču, bivšeg novinara i portparola PTJ zbog sukoba između dobrovoljaca na ukrajinskom ratištu.
Berić je i sam imao zanimljiv životni put. Srednju školu je završio u Zemunu, gde je bio i golman lokalnog fudbalskog kluba. Do 2013. godine imao je firmu za proizvodnju PVC stolarije. Zbog dugova otpustio je radnike i otisnuo se u Soči i Adler. Iduće godine kao dobrovoljac otišao je na ratište u Donjeck, gde se dokazao kao snajperista. Ratno iskustvo je stekao tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, jer je bio vojni izviđač.
Ruski mediji objavili su i da je Berić za “iskazanu hrabrost u borbama protiv ukrajinske vojske” odlikovan najvećim priznanjima Novorusije.
