Dom Naroda će u četvrtak, 24. marta 2022. godine, razmatrati Informaciju o analizi efekta primjene odluke Vlade Federacije BiH o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom (“Službene novine Federacije BIH” broj 3/22) i eventualno usvojiti Zaključke.
Nažalost predloženim mjerama Vlada Federacije BIH još jednom poziva Parlament Federacije BIH da svjesno krši međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine i da podrži daljnje ugrožavanje zdravlja stanovništva Tuzle, Kaknja i okolnih područja, a sve kako bi pokrili greške i loše planiranje Vlade i Elektroprivrede BIH.
Naime, Parlament Federacije BiH je donio Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji (“Službene novine Federacije BiH” broj 1/22), čim se omogućava da vlada Federacije BIH posebnom odlukom može ograničiti rast cijene električne energije privrednim subjektima, ukoliko na širem tržištu dođe do rasta ovih cijena većeg od 20% u odnosu na prethodnu godinu. 07.01.2022 je Vlada Federacije BiH donijela Odluku o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom V. br. 3/22 (“Službene novine Federacije BiH” broj 3/22”).
Kao rezultat ove Odluke, Elektroprivreda BIH tvrdi da pod takvim uvjetima, ne može poslovati pozitivno. Umjesto da prizna da Odluka nije donesena na osnovu detaljnih procjena i napravi analizu efekata primjene ove Odluke i eventualno predloži neke korekcije, Vlada je između ostalog predložila i sljedeću moguću varijantu kojim bi se omogućilo planiranje i ostvarenje pozitivnog poslovanja EP BIH u 2022. godini:
– ’Omogućavanje nastavka rada blokova G4 u TE Tuzla i G5 u TE Kakanj uz dodatnu godišnju proizvodnju od cca 430 GWh koja bi se plasirala kroz djelatnost trgovine na tržištu.’
Ovaj prijedlog je svjesno kršenje međunarodnog sporazuma, pošto je ograničenje rada bloka 4 TE Tuzla i bloka 5 TE Kakanj određeno Odlukama Ministarskog Vijeća Energetske Zajednice, čije usvajanje je prihvatila i Bosna i Hercegovina.
Na temelju Odluke 2013/05/MC-EnC o provedbi Direktive 2001/80/EZ o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih ložišta i Odluke 2015/07/MC-EnC o izmjeni Odluke 2013/05/MC-EnC kako bi odražavao specifičnu situaciju u Ukrajini, 2016. godine je Ministarsko vijeće Energetske zajednice odobrilo Odluku 2016/19/MC-EnC. Ovom Odlukom odobreno je izuzeće određenih postrojenja od usklađivanja s graničnim vrijednostima emisija utvrđenim Direktivom 2001/80/EC, te je utvrđen popis velikih ložište koja bi mogla imati koristi od opcije provedbe opt-outa. Prema članku 1. stavku 1. Odluke, postrojenja navedena u Prilogu I. mogu biti izuzeta od usklađenosti s graničnim vrijednostima emisija iz članka 4. stavka 3. Direktive 2001/80/EZ pod sljedećim uvjetima:
(a) da svake godine podnose nadležnom tijelu evidenciju o iskorištenom i neiskorištenom vremenu dopuštenom za preostali radni vijek postrojenja;
(b) da ne rade više od 20 000 radnih sati u razdoblju koje počinje 1. januara 2018. i završava najkasnije 31. decembra 2023.
Odluka 2013/05/MC-EnC je već odredila da: ‘Od trenutka kada je postrojenje radilo 20 000 sati od 1. januara 2018. i u svakom slučaju od 1. januara 2024. nadalje, postrojenje neće dalje raditi, osim ukoliko ne zadovoljava granične vrijednosti emisije utvrđene u dijelu 2. Priloga V. Direktive 2010/75/EU.’
Popis utvrđen Odlukom 2016/19/MC-EnC uključivao je neka velika ložišta za koja je kasnije odlučeno da se ne koriste u režimu opt-outa, već da se uvrste u Nacionalne planove smanjenja emisija. Sekretarijat Energetske zajednice je stoga objavio konačni popis u aprilu 2018. godine nakon što je provjerio s ugovornim stranama, koje će jedinice (blokovi) biti podvrgnute ovom režimu. U Bosni i Hercegovini na ovom popisu su bili sljedeći blokovi u termoelektranama u FBIH: Tuzla-3, Tuzla-4 i Kakanj-5.
Svrha takozvanog opt-out mehanizma je da elektroprivrede imaju dovoljno vremena da se pripremaju za zatvaranje starih blokova. Elektroprivreda BIH je upoznata sa ovim mehanizmom već od 2013. godine a 2016. godine je potvrđeno da su Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 na opt-out spisku. Da bi se odobrio rad blokova Tuzla 4 i Kakanj 5 nakon što su potrošili 20 000 sati, pravila su jasna: nema nastavka rada dok se ne ugrade postrojenja za smanjenje zagađenja. To što će blokovi biti dio Nacionalnog plana za smanjenje emisije ne mijenja ništa, pošto termoelektrane u Bosna i Hercegovini već sada emituju skoro deset puta više sumpordioksida nego što je dozvoljeno Planom.
Građani Tuzle, Kaknja i okolnih područja već decenijama svojim zdravljem skupo plaćaju nemar Elektroprivrede BIH i Vlade FBIH koja ne poštuju preuzete obaveze za smanjenje zagađenja iz termoelektrana. To nije samo pitanje poštivanja zakona i preuzetih obaveza, nego je to i pitanje brige, odnosno ne brige, za zdravlje i živote stanovništva. Ne smije se dozvoliti da građani opet snose posljedice loše promišljenih odluka Vlade i Parlamenta FBIH.
Stoga apelujemo da ne odobrite nastavak rada blokova 4 u TE Tuzla i 5 u TE Kakanj, pošto bi takvom odlukom svjesno prekršili preuzete međunarodne obaveze i na taj način dodatno ugrozili kredibilitet naše države. Smatramo da Dom Naroda treba insistirati da Vlada napravi realnu analizu efekata primjene Odluke, te eventualno predloži potrebne korekcije koje će biti u skladu sa zakonima i preuzetim međunarodnim obavezama.
Pored toga, smatramo da je od ključne važnosti za buduću stabilnost snabdijevanja električnom energijom, kako građana tako i privrede u BiH, da Vlada i Parlament FBiH napokon pokrenu proceduru usvajanja novog Zakona o Obnovljivim Izvorima Energije, koji već nekoliko godina bez nekog razumnog razloga skuplja prašinu u ladicama resornog ministarstva. Usvajanjem ovog zakona bi se građanima i privredi obezbijedile pojednostavljene procedure za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (sunce i vjetar), što je neophodno riješenje za dekarbonizaciju i održiv razvoj energetskog sektora u našoj zemlji.
Denis Žiško
Aarhus centar Tuzla / Centar za ekologiju i energiju
