„Umrežavanjam organizacija civilnog društva uz uključivanje i pojedinaca, dobija se snažan pokretač
pozitivnih promjena u društvu, koji efikasnije, brže i vidljivije dovodi do poboljšanja stanja unutar određenih
sektora“ jedan je od zaključaka sa konferencije „Dani dijaloga civilnog društva“ održane u Sarajevu 12.
decembra 2019.godine.
Preko 50 predstavnika organizacija civilnog društva (OCD) iz Bosne i Hercegovine, kao i iz zemalja okruženja,
razmijenili su iskustva o uticaju i snazi umrežavanja OCD, i istakli da jako i ujedinjeno civilno društvo može
uticati na političke odluke koje ne idu u prilog građanima.
Goran Forbici CNVOS Slovenija, ukazao je na potrebu da civilno društvo uključi sve aktere, čije interese
zastupa, u proces zagovaranja, i u svoje aktivnosti. „Ovaj skup je pokazao važnost sektorskog umrežavanja,
solidarnosti, profesionalnog rada i zagovaranja, koje se s jedne strane zasniva na ekspertizi, a sa druge
strane na „pričanju priča običnih građana“, rekao je Forbici i dodao „Važno je da sektori grade svoju
infrastrukturu, te da imaju u sebi organizacije koje pružaju podršku drugim organizacijama“.
Resursni centar za bh. civilno društvo u EU integracijama uspostavljen je u sklopu projekta Evropske unije s
ciljem unaprjeđenja djelovanja i razvoja civilnog društva u BiH, kako bi postale kompetentan i nezavisan
partner u procesu evropskih integracija. Aktivnosti resursnog centra usmjerene su na povećanje povjerenja
građana u rad organizacija civilnog društva, te na jačanje umrežavanja i kohezije organizacija unutar jednog
sektora. „Bitno je da se unutar jednog sektora što više organizacija udruži kako bi zajednički istupali prema
javnosti i institucijama vlasti, jer ćemo na taj način postizati bolje rezultate“, izjavio je Denis Telić, projekt
menadžer Resursnog centra.
Ivona Gvozdenović, projektni menadžer u Nacionalnom Konventu o EU, platforme koja zastupa stavove
građana u procesu evropskih integracija u Srbiji, istakla je važnost učešća civilnog društva u donošenju
odluka, te značaju njihovog horizontalnog i vertikalnog umrežavanja. „Mi kao članica Konventa, okupljamo
više od 700 organizacija civilnog društva i koordinišemo rad radnih grupa koje obuhvataju 35 pregovaračkih
poglavlja. Što veće uključivanje civilnog društva u proces donošenja odluka, kvalitativno doprinosi tom
procesu, upućujući konstruktivne kritike i dajući preporuke zasnovane na znanju i najrazličitijim ekspertizama
civilnog sektora,“ izjavila je Gvozdenović.
