Termoelektrana Tuzla je izgrađena na plodnom poljoprivrednom zemljištu u zapadnom dijelu Tuzle za koju je kamen temeljac postavljen davne 1959. godine, da bi 1963. pušten u pogon Blok 1, snage 32 MW i tada počela proizvodnja električne energije u Termoelektrani (TE) Tuzla, čija je gradnja trajala do 1978. godine.
Za proizvodnju električne energije TE Tuzla koristi ugljen iz rudnika Tuzlanske županije (TŽ) i sve do 2013 godine nije imala instalirane filtere za odsumporavanje, zbog čega nesagledive posljedice snose građani koji žive u njenoj neposrednoj blizini, odnosno Mjesnih Zajednica (MZ) Bukinje, Šićki Brod i Husino usljed 50 milijuna tona sumpornog dioksida ispuštenog u zrak zajedno s desetinama tona prašine i time platili zdravljem i životima oboljenjem (karcinomom) respiratornih organa daleko većim od prosjeka na razini BiH, tako da im je skraćen i životni vijek za 3,2 godine, te, povećani troškovi liječenja i gubitak radne sposobnosti, što je poražavajuća činjenica za širu Društvenu Zajednicu.
Revitalizirani Blok 6 snage 215 MW pušten je u pogon 21. veljače 2013. godine i time povećana njegova instalirana snaga za 8 do 10 MW po osnovi povećanja energetske učinkovitosti, a godišnja proizvodnja električne energije Bloka 6 snage 215 MW iznosi 1100 GWh. Ukupno je s time instalirana snaga TE od 715 MW, prosječna godišnja proizvodnja iznosi oko 3.100 GWh uz potrošnju ugljena od oko 3,3 milijuna tona. TE 2013. godine pod osnovno proizvodi i isporučuje toplinsku energiju za sustav daljinskog grijanja Tuzle i Lukavca, te tehnološku paru za potrebe industrije.
Danas TE Tuzla proizvodi 50% električne energije u FBiH. Planira se izgraditi sedmi blok termoelektrane, što posebno zabrinjava građane spomenutih MZ-a, kada znaju kakve ih posljedice očekuju i da to vodi njihovoj kataklizmi. Posebno ih brine planirano mjesto odlaganja šljake i pepela iznad jezera „Kop“ Šićki Brod, odnosno, na lokaciji bivšeg površinskog kopa Šićki Brod, koji je sinonim naselja u njegovoj blizini, pa i šire, čija je voda kristalno čista i upotrebljiva za piće, obogaćeno ribljim fondom, te florom i faunom i predstavlja prirodni biser (dragulj). I, sada hoće da ga unište, e, pa neće ići baš tako, započinje svoju priču Senad Isaković Roko iz Šićkog Broda, inače je i predsjednik Ekološko – sportskog udruženja građana “Eko – Sport” Šićki Brod, te nastavlja:
„Moraju se pitati i građani ove MZ-e da li smo suglasni s tim njihovim projektom. Do sada nitko iz MZ Šićki Brod, niti bilo koje Udruženje na čijem lokalitetu se nalazi jezero „Kop“ nije potpisao nikakav dokument i time omogućio JP EP BiH odlaganje šljake i pepela čime bi nam još više zagorčali život, kako nama, tako i dijelovima općine Lukavac, koji nam pružaju nesebičnu podršku zabrane odlaganje šljake i pepela na jezeru „Kop“ Šićki Brod. Urbanističkim planom TŽ jezero „Kop“ Šićki Brod je proglašeno rekreativnom zonom kojega EP BiH ne poštuje, kao što ne poštuju ni zakon o Zaštiti okoliša, niti su ga kada pokušali uskladiti s europskim propisima, očit primjer su odlagališta šljake i pepela Divković I, Divkovići II, Jezero i sl. Zato s njima nema pregovora, nemamo mi šta pregovarati, ovdje više neće nitko ništa napraviti. Imaju oni niz alternativnih rješenja, ali im je ovo najprihvatljivije, bez obzira što su u pitanju ljudski životi. Za JP EP BiH je vrjedniji KWs električne energije od ljudskog života“!
Potražili smo mišljenje eminentnih stručnjaka iz oblasti ekologije. Abdel Đozić, Doktor tehničkih nauka iz oblasti okoline i ekološkog inženjerstva između ostaloga podvlači:
„Blok 7 treba da radi, ugalj je naš resurs kojega trebamo koristiti. Ali, odlagalište šljake i pepela gdje su oni planirali, prema svim istraživanjima koja su rađena i struka kaže: NE TREBA DA BUDE“!
Ratko Banović, Magistar ekologije naglašava:
„Pokušat ću pomoći da zajednički ostvarimo naše interese i da spriječimo izgradnju deponije šljake i pepela na ovom našem lijepom jezeru. Pokret Eko zeleni TŽ čiji sam i ja član pružamo punu podršku o zabrani izgradnje ove deponije. Smatramo i javno ističemo da ona jest ekonomski prihvatljiva, ali je ekološki u potpunosti neprihvatljiva. Pored toga što će drastično zagađivati okoliš, nanijet će štetu zdravlju okolnog stanovništva“!
Dok građani vode bitku kako spasiti jezero „Kop“ Šićki Brod, na drugoj strani JP EP BiH, odnosno TE Tuzla iskoristila priliku „opet bespravno“ proširila šljakište jezero 2, što pokazuju naši video snimci s lica mjesta.
Tuzlanska Županija i JP EP BiH sporili su se dva puta pred sudom zbog isplate kompenzacija za zagađenje zraka, postavljenih županijskim zakonom. Sud je presudio u korist Županije oba puta. 2014. godine, građani su i javno prosvjedovali zbog zagađenja, no, na račun ove tri MZ-e nikada nije uplaćen niti fening, mada zaradi njih JP EP BiH godišnje uplaćuje oko 5,800.000,oo KM. Doznajemo od predsjednika MZ Bukinje, Gorana Stojaka.
Građani MZ-a Šićkog Broda i Bukinja decenijama vode ogorčenu borbu za zaštitu zdravlja i života s JP EP BiH odnosno, TE Tuzla koji ih konstantno ignoriraju, međutim, kako stvari stoje, ništa još nije gotovo!
Anto Šimić Čiko
