U Gradskoj upravi Tuzla, danas je održana 35. sjednica Kolegija gradonačelnika, tokom koje se raspravljalo o Nacrtu izmjena i dopuna prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona 2005.-2025. Zaključci Kolegija gradonačelnika Tuzle nakon održane rasprave su:
Predlaže se Gradskom vijeću Tuzla, da povodom nacrta izmjena i dopuna Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025 od godine, donese negativno mišljenje imajući u vidu veliki broj ozbiljnih primjedbi i sugestija na navedeni planski dokument, a kako slijedi:
- GRAD TUZLA I GRADONAČELNIK GRADA TUZLA SE PROTIVI FORMIRANJU NOVOG ISTRAŽNOG POLJA „RASOVAC“ (MZ TUŠANJ I LIPNICA)
Tuzla je zbog ekspolatacije sonih ležišta u središtu grada pretrpjela najveću ekološku katastrofu u Evropi. Grad je potonuo 17 metara, srušeno je 2.700 stambenih jedinica, oko 67.000 m2 privrednih objekata i oko 130.000 m2 obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sportskih objekata. Zbog svega ovoga sa ugroženog područja, iseljeno je oko 15.000 stanovnika. Uništena je, ne samo kompletna komunalna infrastruktura na tom području, nego i istorija arhitekture Tuzle. Eksploatacija soli ispod Tuzle je obustavljena 2007. godine i od tada se permanentno i uspješno smanjuje zona slijeganja i vrši postepena urbanizacija i revitalizacija.
Do sada su uložene desetine milijardi KM na sanaciju i otklanjanje posljedica slijeganja i ukupni preporod Tuzle, kojem svjedočimo. Radi se o uloženim sredstvima državnih i privatnih firmi, kao i sredstvima građana. Nakon potapanja jame Tušanj, Rudnik Tušanj i Vlada TK još uvijek nisu postupili po projektu dodatne konsolidacije degradiranog masiva sa ubacivanjem šljake i pepela iz TE Tuzla u jamske prostorije Rudnika Tušanj. Dakle, umjesto da Prostorni plan TK potvrdi realizaciju ovog projekta, pogotovo što je ta realizacija naložena i od strane od Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva – Federalnog rudarskog inspektora, Vlada TK predlaže ovo područje kao dio istražnog polja (Rasovac). Ovdje je jasno, da se planira raditi istraživanje radi ekspolatacije i Grad Tuzla se energično protivi istraživanju radi ekspolatacije soli, koje može izazvati ekološke posljedice nesagledivih razmjera na većim površinama urbanog dijela grada Tuzle.
2. GRAD TUZLA I GRADONAČELNIK SE PROTIVE ŠLJAČIŠTU „ŠIĆKI BROD“
S obzirom na naprijed navedeno, već su menadžment JP Elektroprivreda BiH, Vlada TK, Rudnik Tušanj i Grad Tuzla na zvaničnim sastancima dogovorili pomoć Rudniku Tušanj u hitnom izvršenju naloga Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva. Zaključeno je da zapunjavanje jame rudnika Tušanj i šupljina, koje se svakodnevno šire usljed ekspolatacije sonih ležišta na Tetimi vrši, između ostalog, mješavinom šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla. Sasvim je jasno da realizacijom navedenog projekta, neće biti potrebe za postojanjem šljačišta na površini zemlje, pa nam je i iz tog razoga potpuno nejasno, kako je moguće Prostornim planom TK negirati Prostorni plan Grada Tuzla i na mjestu, gdje je Prostornim planom Grada Tuzla predviđena rekreativna zona i dalje uporno predlagati šljačište (Šićki Brod).
3. GRAD TUZLA I GRADONAČELNIK GRADA TUZLA SE PROTIVE FORMIRANJU NOVIH EKSPLOATACIONIH POLJA KVARCNOG PIJESKA U MZ BUKINJE I ŠIĆKI BROD (PJESKARA)
I u ovom slučaju došlo je do derogiranja i grube povrede Prostornog plana Grada Tuzle, tako što je za deset puta povećana površina eksploatacionog polja kvarcnog pijeska. Osim što će ovim biti dodatno degradirano zemljište u mjesnim zajednicama Šićki Brod i Bukinje, a s obzirom na iskazane namjere autora nacrta Prostornog plana TK, izražavamo sumnju da će ovaj prostor umjesto za rekreaciju biti iskorišten za formiranje dodatnih šljačišta. Ne prihvatamo da se životi i zdravlje, kao i imovina građana, dodatno ugrožavaju novim šljačištima.
4. GRAD TUZLA I GRADONAČELNIK GRADA TUZLA SE PROTIVE PROŠIRENJU ODLAGALIŠTA ČAJIĆI U MZ PAR SELO
U Prostornom planu grada Tuzle izdvojena je teritorija za fomiranje odlagališta Čajići, u površini od 69 ha, međutim, a sada se od grada Tuzla traži nova površina eksloatacionog polja u površini od 280,36ha. Smatramo da je ova površina neracionalna i da se dio ranijeg i projektovanog odlagališta sa podučja općine Živinice prebacuje na teritoriju grada Tuzla. Novim ekploatacionim poljem bi se uništio veći broj stambenih i pomoćnih objekta, poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište u naselju Čajići, kao i mjesno groblje u MZ Par Selo. Smatramo da je ova površina eksploatacionog polja neracionalna i da se dio odlaglišta može formirati na području grada Tuzle na predviđenoj površini od 69 ha. Pored toga, ovaj prostor se nalazi u konrtaktnoj zoni rekreativne zone Ilinčica, kako je to utvrđeno Prostornim planom grada Tuzla, što direktno ugrožava njenu realizaciju.
5. GRAD TZUZLA I GRADONAČELNIK GRADA TUZLA SE PROTIVE TRETMANU KOMPLETNOG LEŽIŠTA UGLJA NA PODRUČJU GRADA TUZLE KAO EKSPLOATACIONOG POLJA, JER SE RADI O ISTRAŽNOM POLJU UGLJA
U nacrtu Prostornog plana TK ponovno je izdvojena i ucrtana granica eksploatacionog polja “Sjeverna sinklinala” koja zahvata kompletnu površinu ležišta uglja od 6.121 ha (20,2% od ukupne površine grada Tuzla). Osim naziva eksploataciono polje Rudnik Kreka ne posjeduje potrebnu i adekvatnu dokumentaciju za ekploataciju uglja na kompletnom ležištu (nema definisane eksplotacione rezerve uglja za kompletno ležište (odnosno dokazane rezerve A i B kategorije za kompletno područje). Prema članu 11. i članu 38. Zakona o rudarstvu, kao i Zakonu o geološkim istraživanjima izdvojena površina terena nema status eksploatacionog, već status “Istražnog polja uglja Sjeverna sinklinala“, tako da je to tako tretirano i u Prostornom planu grada Tuzle (potrebno korigovati i u PP TK).
Tretiranjem ove velike površine terena kao eksploataciono polje, u potpunosti se “zamrzava” prostorni, a samim tim i privredni razvoj kompletnog zapadnog dijela grada, odnosno 1/5 površine terena grada Tuzla.
Osim toga, povećanjem granica ekploatacionog polja, zaustavlja se razvoj grada i onemogućava, ne samo nova gradnja, već i legalizacija postojećih nelegalno izgrađenih objekata koji bi, da nije tog proširenja, mogli biti obuhvaćeni postupkom legalizacije. Dakle, javnost mora da zna da bi, za slučaj proširenja granica ekploatacionog polja, bilo dozvoljeno samo tekuće održavanje objekata, dok bi za svaku eventualnu rekonstrukciju ili izgradnju bila potrebna saglasnost Rudnika Krek. Iz prakse nam je poznato da se u pravilu saglasnosti ne izdaju. Poseban problem u navedenoj sitiuaciji predstavlja gradnja i rekonstrukcija buduće komunalne infrastrukture. Pod istražnim i eksploatacionom poljem, na području grada Tuzle već se nalazi 41,5% terena, a po novom prijedlogu bi bilo preko 46% teritorije grada.
Adekvatnim načinom tretiranja ovog područja sa rudarskog aspekta, obezbjedio bi se nesmetani razvoj ovog dijela grada, a istovremeno bi se omogućio dalji razvoj rudnika Kreka.
6. GRAD TUZLA I GRADONAČELNIK GRADA TUZLA SE PROTIVE POMJERANJU GRANICA TK I SMANJENJU TERITORIJE GRADA TUZLE
Suprotno Zakonu, odnosno bez Ustavnog i zakonskog ovlaštenja, smanjena je teritorija grada Tuzle. Naime na strani 7. navedeno je slijedeće: „U odnosu na važeći prostorni plan, Izmjene i dopune plana po pitanju granica kantona, općina i naseljenih mjesta se razlikuju za:
Granice kantona
…. Na području Grada Tuzla (naseljno mjesto Potraš).
Članom 8. Zakona o federalnim jedinicama–Kantonima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 03/96), propisano je da Kanton 3 (misli se na Tuzlanski kanton) obuhvata područja općina i dijelova općina i to:
- Tuzla, bez dijela naseljanog mjesta Potraš.
Dakle, iz nacrta Izmjena i dopuna Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025 godina, izostavljeno je u cjelosti naseljeno mjesto Potraš, iako Tuzlanskom kantonu pripada područje Grada Tuzla (nekada općine Tuzla) BEZ DIJELA naseljenog mjesta Potraš. Dakle, smanjena ja teritorija grada Tuzla sa postojećih 302,5 km2, na 295,93 km2.
Naseljeno mjesto Potraš nalazi se na međuentitetskoj liniji između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Prilikom sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma ova granica je ucrtana flomasterom i nije postignut sporazum između dva Eniteta (Federacije i Republike Srpske) o međusobnom razgraničenju, a što bi morali potvrditi Parlament Federacije Bosne i Hercegegovine i Narodna skuština Republike Srpske i biti objavljeno u službenim glasilima oba Entiteta. Dakle, nije zvanično definisano koji to dio naseljenog mjesta Potraš pripada području Grada Tuzla, a koji teritoriji RS-a, ali NEMA PRAVNOG ILI BILO KAKVOG DRUGOG UPORIŠTA da se ovo naseljeno mjesto (Potraš) izostavi u izmjenama i dopunama Prostornog plana TK, pogotovu iz razloga što je u osnovnom tekstu tj. Prostornom planu za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025. godina („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 9/2006) OVIM PLANSKIM DOKUMENTOM obuhvaćen dio naseljenog mjesta Potraš.
Odredbom člana 2. Zakona o Gradu Tuzla („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 80/14), propisano je da /citiramo/: „teritoriju Grada Tuzle čine sva naseljena mjesta, koja su se prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku nalazila u okviru Općine Tuzla na dan stupanja ovog Zakona.“/završen citat/.
Zakon je objavljen 01.10.2014. godine, a stupio na snagu 09.10.2014. godine. Spisak naseljenih mjesta objavljen na zvanično web stranici Federalnog zavoda za statistiku i koji se koristio za Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine i bio važeći u vrijeme donošenja Zakona o Gradu Tuzla, na strani 92. u okviru područja Tuzle (11088), sadrži kao naseljeno mjesto koje pripada Tuzli–naseljeno mjesto Potraš (165 590).
Nije nam jasno sa kakvim podacima se koristio nosilac pripreme, kod izostavljanja naseljenog mjesta Potraš iz područja Tuzlanskog kantona i Grada Tuzla.
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović. 9. juli 2018. godine.
Tokom današnje sjednice kolegija razmatran je i prijedlog Odluke o dopunama odluke o provođenju regulacionog plana Centralnog gradskog groblja “Drežnik” u Tuzli, zatim prijedlog Odluke o pristupanju izradi izmjene regulacionog plana nerealiziranog dijela prostorne cjeline “Pecara II” u Tuzli te prijedlog Odluke o zamjeni nekretnina. Razmatrani su i Izvještaj o radu i poslovanju JP Centralno grijanje dd Tuzla, čiji je osnivač Grad Tuzla i Informacija o realizaciji zaključaka s tematske sjednice o problematici Aerozagađenja na području grada Tuzla, održane 23. januara 2018. godine te prijedlog Plana potencijalnih projekata javno-privatnog partnerstva.
Prijedlozi koji su utvrđeni za sve tačke dnevnog reda biti će proslijeđeni Gradskom vijeću Tuzla na razmatranje i usvajanje.
