A zašto da ne i od tuzlanske Panonike kada sezona prođe i zareda toplih sunčanih oktobarskih dana
Piše: Sead Hambiralović
Prošle sedmice ponavljao prizor pored Donjeg slapa– za laptopom mladić go do pasa nekoliko sati udubljen u ekran i tipkao. Očigledno radilo se o nečemu veoma važnom. Proteklih godina sam volio sretati razne, neobične i prvi dojam je rijetko varao – ušlo i u knjigu (Panonika, priče sa slanih jezera, S.H.) a ovo bi moglo biti nešto posebno.
Sunčao sam se tik pored bazena. A biciklo parkirao nedaleko od mladića koji me zaintrigirao. Prije svega njegova “nepomičnost”, kao da je kip. Sunce je bilo jako i moglo naškoditi.
U korpi, u ruksaku, ostao notes u koji sam trebao nešto zabilježiti. A sasvim utreniran kako započeti razgovor. Recimo, možda da promijeni položaj ili namakne majicu na glavu. Ni ja ne volim imati ništa na glavi. Ljetos sam dobio na poklon šešir jednog našeg iz Amerike – pisano i uslikali se pored drugog jezera. Moglo uklopiti i u nedavnu priču kome od Tuzlaka najbolje stoji šešir. Ili kao eksponat uz ostale poklone za muzejsku postavku Bijeli Golub…
BLAGODETI MODERNE TEHNIKE
Adi Jusufović (29), inženjer elektrotehnike, trenutno se sprema za odbranu završnog magistarskog rada na Fakultetu elektrotehnike. Dvije godine je zaposlen u jednoj norveškoj kompaniji na poziciji Data analyst-a.
Idealnije za rad nije moglo sa laptopom pored slapa. Jedno vrijeme moje mjesto je bilo dva stola dalje ali sam se bojao da slana isparavanja ne oštete uređaj. Rađe koristio notes ili šta se od papira nađe i zapisivao. Najčešće na Gornjem slapu koji je godinama moja favorit destinacija.
– Možda i najsvjetlija tačka po kojoj je Tuzla poznata osim soli su slana jezera, koja u ovim danima vansezone pružaju potpuni užitak. U posljednje dvije decenije napravljen je veliki zaokret, te smo iz klasičnog industrijskog grada počeli poprimati obrise turističkog, što je izuzetno pozitivno i doprinosi razvoju. Ova jezera pružaju mnogo sadržaja za sve dobne skupine, a vjerujem da nisu ni približno dostigla potencijal koji mogu pružiti.
– Pa lijepo- firma u Skandinaviji, a ti ovdje radiš, bravo!
– Pandemija korona virusa donijela je više loših nego dobrih stvari, ali jedna od rijetkih pozitivnih promjena je mogućnost rada na daljinu. Već dvije godine tako radim za svoju firmu u Norveškoj, te koristim tu fleksibilnost da svoj ured pozicioniram gdje god poželim.
– Bosna se prazni, kao i region zbog poznatih razloga. Šta još reči…?
– Nažalost, trend odlaska i rada u drugim zemljama prisutan je širom regiona. Iako postoje različiti izazovi, smatram da su dijalog i razumijevanje ključni za napredak. Primjećuje se da su politike koje potiču podjele i nesporazume još uvijek prisutne, a to političari često koriste kako bi učvrstili svoje pozicije. Međutim, vjerujem da život bez suživota nije održiv, a najbolji primjer za to su veliki gradovi, gdje raznolikost doprinosi smanjenju podjela i jačanju zajedništva.
Žalosno je što naša zemlja s ovakvim potencijalima i ljudstvom iz godine u godinu tone u sve veći ambis. Razloga za to je mnogo, a glavni problem je nejednakost u primjeni pravila i zakona (dvostruki aršini), što stvara osjećaj nepravde kod mnogih ljudi. Nažalost, društvene okolnosti i izazovi s kojima se suočavamo često obeshrabruju ljude da ostanu, te mnogi pronalaze prilike za sreću i profesionalni razvoj u drugim sredinama. U tim novim okruženjima, imaju priliku dostići svoj puni potencijal zahvaljujući boljim uslovima za život i rad.
– Tapkamo, negdje je greška…? Nikako da se otarasimo onog Kooo miii…
-Vjerujem da je vrijeme da se postojeći pristupi promijene i da se uvedu reforme koje će donijeti konkretne zakone, olakšice, podršku kroz sufinanciranje, te poboljšati uslove rada, uključujući veće plate. Naša zemlja je bogata čestitim i vrijednim ljudima koji su svugdje u svijetu prepoznati kao marljivi i pošteni, i vjerujem da svi zaslužuju priliku da takve kvalitete ispolje i kod “kuće”.
LIJEPA PRIČA: Osnivač Gljive Mira napokon je sreo sličnog, a na mladima svijet ostaje. Na tuzlanskom Korzu- pored murala sa srcem Ja volim Tuzlu, nasuprot nekadasnji čuveni Pasaž i na kaHvi spomenutog naslova i koja reklama u tri reda na izlogu: Cijena kafe na osnovu ljubaznosti: Zdravo, kafu molim vas 2 KM; Zdravo, kafu 2,5 KM; Kafu 3. KM.
– Protekli izbori?
– U mome gradu protekli izbori nisu donijeli ništa novo, sve je u globalu isto samo je nijansa boje drugačija. Razlog se može pripisati niskoj izlaznosti od oko 40%. Tuzla se suočava s izazovima u pogledu infrastrukture i urbanog razvoja, a mnogi građani osjećaju da se ključni problemi ne rješavaju na adekvatan način. Rješenja za te probleme već su viđena u svijetu i trebamo samo biti mudri i učiti na tuđim grešakama. Koliko smo spremni to da osvijestimo i onda da krenemo u rješavanje tih problema, velika je enigma.
– Igrao si košarku, a sada sudija u Premijer ligu Bosne i Hercegovine. Kako stižeš?
– Košarka je neodvojivi dio mog života, a predstavlja moju strast još od djetinjstva. Kada nešto volite i posvećeni ste tome, uvijek ćete pronaći vrijeme za to, pa tako i ja uspijevam uskladiti sve aktivnosti koje me zanimaju. Vikendi tokom sezone su rezervisani za suđenje, a ta “rezervacija” traje već osam godina. Suđenje mi predstavlja veliko zadovoljstvo i pruža istinski užitak, te sam kroz suđenje stekao mnoga prijateljstava, što smatram jednim od najvažnijih aspekata ovog posla.
PRIRODA, BICIKL, ZANIMLJIVA KNJIGA…
Kad je od ostalih zanimacija spomenuo bicikl s prve kliknula ideja. Obično tako kada nešto ponese. Ali obojica u brojnim obavezama- svakako planirati na proljeće- ponešto je i najavljeno…
– Dogovoreno, radujem se…
– Vidim da si s mjerom nabildan. Bez ijedne tetovaže, a to je duža tema…
– Aktivno sam u treningu već duže od dvije godine i mnogo računa vodim o svome tijelu. Smatram da se zdravlje treba čuvati dok ga imamo, a kada bolest dođe za to je već često prekasno. Redovna fizička aktivnost doprinosi boljem zdravlju i produžava životni vijek. Moj savjet je da svako pronađe neki oblik aktivnosti koji mu odgovara i da se njime bavi kontinuirano, uz strpljenje i posvećenost, jer rezultati nisu mogući preko noći.
– Pretpostavljam da si posjetio Norvešku. Šta te posebno dojmilo?
– Bio sam dva puta. Ono što me baš posebno dojmilo je njihov odnos i ljubav prema svojoj zemlji, koja je izuzetno čista i uređena. Norvežani su mnogo fizički aktivni- trče, voze bicikl, šetaju, planinare. Jedan detalj koji mi je posebno zapao za oko je da je vrlo malo gojaznih. Također, imao sam priliku da se okupam u sjevernom moru, tačnije u Oslofjordu, i da koristim plutajuće saune koje Norvežani često koriste, posebno tokom zimskog perioda.
– Kakvi su planovi, želje.., eventualno da spakuješ kofere i kao mnogi mladi kažeš adio ovakvoj Bosni?
– Glavni i primarni fokus je da magistriram i nadam se tome u ovoj godini. Želja koju ne mogu sakriti je postati međunarodni sudac i iskušati se na međunarodnoj sceni. Trenutno mi posao dozvoljava rad od kuće, te dok bude tako moguće, ja ću biti ovdje. Ali svakako, život je nepredvidiv i nikad se ne zna šta jutro nosi, tako da ne bih išao daleko u budućnost i maštao. Naravno, iskoristiću svaku dobru priliku koja mi se pruži.
– Lijepo i pametno, a pretpostavljam da sa firmom korespondiraš na engleskom. Vjerujem da si naučio dosta norveškog i predlažem da ih pozdraviš na njihovom jeziku.
– Tako je, sva korespodencija se odvija na engleskom jeziku. Varme hilsener til mine kolleger i Norge fra Tuzla!
– A mogao sam i ja prijatelje na otoku Stord i Bergenu- ima dosta naših, pa neka prevedu: Hvala za s v e – posebno što što je u Leirviku rođen a u Bergenu, EU gradu kulture i turizma razvio moj projekat Sopp for fred… Nastavio u švedskom Örebro (Fredssvampen) i sada u Bosni i Hercegovini, na relacijama Tuzla- Zvornik, polagano zaokružuje oko GljiveMira. (Idejni projekat koji su sponzorirali arhitekti sa Storda, Kolin Anspach i Arnold Holmedal ostaje sa izmjenom boje klobuka – namjesto crvene sada je bijeli, a oko dizajna uključio se i poznati umjetnik iz Slovenije, akademik Ismar Mujezinović, op.a….)
P.S.
Uz ovo ponešto moglo uklopiti iz moga “Novog sunca”, knjige posvećena svima koji su morali napustiti svoju domovinu. U toku je priprema dopunjenog izdanja na norveškom i švedskom: Mostove graditi treba/ obale da budu bliže/ preko mosta se prijatelju ide po osmjeh i zagrljaj// A kada se tamni oblak nadvije/ i zlo kada iz ljudi sukne/ most je onda krhak/ da podnese i prve zime// Zato treba graditi kako treba,/ istinski stisak ruke- temelj da bude./ A onda nema te sile/ najhladnijeg vjetra, niti zime/ koji most će da sruše…
· (U petak vanredna kolumna: Nije vijest ako pas ujede čovjeka, već obratno (1)
________________
Kolumne i objave u funkciji regionalnog projekta u osnivanju DaBudeBolje &GljivaMira; Reference osnivača projekta OVDJE Prenose portali: BHDINFODESK ili BIH DIJASPORA INFODESK, Bolja Tuzla; Regional.ba, Šeher Banjaluka u Švedskoj i Fb. stranice GljivaMira i Zvornik kroz sela, mahale i čaršiju; Kontakt: info.gljivamira@gmail.com & dabudebolje@gmail.com
