Kad analiziramo Izvještaj visokog predstavnika, korisno je krenuti od pozitivnih strana, a najvažnija je činjenica da je politika Milorada Dodika konačno dobila svoj pravi epitet i naziv, a to je separatizam.
Profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo Jahja Muhasilović gostovao je večeras u emisiji “7PLUS” na Hayat televiziji, gdje je govorio o predstojećem glasanju o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, ali i o jučerašnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN.
– Kad analiziramo Izvještaj visokog predstavnika, korisno je krenuti od pozitivnih strana, a najvažnija je činjenica da je politika Milorada Dodika konačno dobila svoj pravi epitet i naziv, a to je separatizam.
Visoki predstavnik je u nekoliko navrata govoreći o toj politici istu definisao kao separatizam, tako da od sada taj epitet za njegovu politiku više niko ne može zvati radikalizmom.
Pri tome je važno podsjetiti i da se ta politika prema Bosni i Hercegovini nikad nije suštinski ni mijenjala, niti se je ona odrekla svojih političkih ciljeva s početka devedesetih, a što je u konačnici raspad BiH – rekao je Muhasilović.
Kao drugu pozitivnu stvar navodi to što je visoki predstavnik ukazao na autokratski karakter vlasti u manjem bh. entitetu, jer u njemu više nema ni slobode govora.
– De facto, jedini prostor u kojem postoji sloboda govora su prostori koje je oslobodila Armija Republike Bosne i Hercegovine, to jest oni prostori u kojima su Bošnjaci u većini.
Foto: Hayat
Na tim prostorima imate i multipartijsko uređenje, multikulturalnost, multietičnost i svakojake vidove pluralizma koji tu slobodno egzisitiraju, ponajprije zahvaljujući tom bosanskom slobodarskom duhu koji dozvoljava da ljudi različitih političkih, ideoloških i drugih gledišta slobodno izkazuju svoje mišljenje – ističe Muhasilović.
Naglašava da, iako takva politika nije počela s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, ona je ipak kulminirala s njegovom odlukom da blago reaguje na političke poteze Dodikovog separatizma, odnosno da ga nikad nije pokušao ozbiljno spriječiti u takvim potezima.
Ipak, dodaje Muhasilović, postoji posebna tačka u jučerašnjem izlaganju visokog predstavnika koja zabrinjava.
– Posebno me brine dio njegovog izlaganja u kojem visoki predstavnik, sad nisam siguran da li je to bila njegova namjera, ali barem je tako zvučalo da on nema problem s tim, da se Vukoja postavi u Ustavni sud, barem je takav bio prevod.
Ja bih zaista volio znati da li je to stvarno stav gospodina Schmidta, iako potezi i politike koje je dosada provodio sugerišu da on možda stvarno nema problema i s postavljanjem Vukoje – navodi profesor Muhasilović.
Dodaje da bi u tom slučaju, što bi se trebalo znati do kraja mjeseca, to predstavljalo i potpuno poklapanje pravosudnog sistema zemlje od strane Dragana Čovića i Milorada Dodika.
