Vlasti Rs, na čelu s Miloradom Dodikom, četvrtak provode negirajući genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995., organizujući događaje u NSRs i na ulicama Banje Luke.
Vlasti Rs, na čelu s Miloradom Dodikom, četvrtak provode negirajući genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995., organizujući događaje u NSRs i na ulicama Banje Luke, piše Glas Amerike (VOA).
Entitetski poslanici prvo su usvojili izvještaj tzv. Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, kojim se negira počinjeni genocid u Srebrenici.
Suprotno utvrđenim sudskim činjenicama, uključujući i presude Haškog tribunala, poslanici su usvojili i zaključke u kojima se navodi kako je termin “genocid” za Srebrenicu netačan.
Također, prihvatajući izvještaj, zaključili su da je maksimalan broj ubijenih Srebreničana do 3.000, umanjujući tako broj pogubljenih.
U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida u Srebrenici.
Nakon sjednice NSRs, u centru Banje Luke organizovan je skup kako bi političari i građani, koji su prema izvještajima stigli iz raznih krajeva entiteta Rs, zajedno negirali genocid počinjen u Srebrenici.
– Nikada nećemo pristati na kojekakve lažne rezolucije – rekao je u obraćanju predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.
Banjalučki skup dolazi kao odgovor vlasti u entitetu Rs na predloženu Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.
Ulice Banje Luke danas
Prije nekoliko dana, lokalne vlasti u Srebrenici donijele su odluku o promjeni naziva ulica, pa bi se Ulica Maršala Tita trebala zvati Ulica Republike srpske, a Trg Mihajla Bjelakovića trebao bi biti preimenovan u Trg Republike srpske.
Ovih dana u sjedištu međunarodne organizacije u New Yorku održavaju se sastanci o Rezoluciji koja bi se trebala razmatrati početkom maja.
Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije kaže za VOA kako je važno da se usvoji Rezolucija o Srebrenici, jer je to registrovana historijska i pravna činjenica.
– Presuđen je čin genocida, a ovo je zakašnjelo međunarodno priznanje. Nisam iznenađen što Srbija lobira da se Rezolucija ne usvoji, ali sam šokiran retorikom u kojoj se spominje prijetnja miru. Međutim, to je operativni sistem po kojem rade Aleksandar Vučić i Milorad Dodik – ističe Bassuener.
Bassuener: Važno da se usvoji Rezolucija o Srebrenici
U New York su otputovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Željko Komšić.
“Nastavljamo aktivnosti s ciljem usvajanja rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici”, poručio je Bećirović na svom Facebooku.
Konsultacije su sazvale misije Njemačke i Ruande, zajedno sa stalnim misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Nizozemske, Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.
Glas Amerike imao je uvid u Nacrt rezolucije, kojom se predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
“Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti”, navedeno je u Nacrtu rezolucije.
Zahvaljujući Rusiji, 2015. godine zaustavljena je rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom bi se osudio genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.
U znak zahvalnosti tadašnjem ruskom ambasadoru u Vijeću sigurnosti Vitaliju Čurkinu, koji je preminuo 2017. godine, u Istočnom Sarajevu podignuta mu je spomen-ploča.
Negiranje genocida u Srebrenici konstantna je pojava u entitetu Republika srpska, ali i u susjednoj Srbiji. Genocid počinjen u Srebrenici ne priznaje ni Rusija.
Uporno negiranje genocida i odbijanje prihvatanja sudskih utvrđenih činjenica nagnalo je bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da 2021. godine, na kraju mandata, nametne zakone kojima se negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca tretira kao krivično djelo.
Uprkos tome, tužioci mahom odbacuju takve prijave. Prema dostupnim podacima, samo je jedna optužnica podignuta nakon Inzovog nametanja izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Početkom ove godine, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Vojina Pavlovića što je, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja Istočna Alternativa Republike srpske, u Bratuncu 2023. veličao Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Rs, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora.
Ratni zločinci Mladić i Karadžić
Memorijalni centar Srebrenica ipak je primijetio da je nakon Inzkovog djelovanja smanjeno negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina. Izvještaj Memorijalnog centra je obuhvatio period maj 2022. – maj 2023. godine
Nakon što su pripadnici Vojske Rs, predvođeni Mladićem, ušli u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, žene, djeca i starci nastojali su spas potražiti kod UNPROFOR-a u Potočarima, a plan vojno sposobnih muškaraca bio je da se kroz šumu probiju do Tuzle, koja bila pod kontrololom Armije Bosne i Hercegovine.
U narednim danima, srpske snage, provodeći plan genocida, strijeljale su više od 8.000 hiljada dječaka i muškaraca na različitim lokacijama na području Zvornika i Bratunca. Tačne informacije o grobnicama je preteško dobiti dok se traga za oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici.
Prema podacima Detektora, domaći, regionalni i međunarodni sudovi osudili su do sada 54 osobe za genocid u Srebrenici i druge zločine na ukupno 781 godinu zatvora.
Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata Bosni i Hercegovini. Također na doživotnu kaznu zatvora osuđen je i Radovan Karadžić, ratni predsjednik entiteta Republika srpska.
