Razmatraju se opcije angažmana vojnika Alijanse u našoj zemlji.
Unutar strukuta Sjevernoatlantskog saveza razmatraju se opcije povratka vojnika ovog bloka u Bosnu i Hercegovinu.
Suočeni sa sve nestabilnijom političkom situacijom ne samo u našoj državi, već i regionu, unutar NATO-a razmatraju se pitanja daljeg angažmana. Kako je rečeno Politicki.ba, jedna od opcija je raspoređivanje manjeg broja vojnika u rejonu Tuzle. Preciznije, NATO bi svoje vojnike smjestio u okviru aerodroma Dubrave. Na ovom području, nakon sloma agresije na BiH krajem 1995. godine bio je stacioniran veliki kontingent NATO-a. Kvalitetna infrastruktura ovog objekta, te vremenske prilike koje su mnogo rjeđe nego u Sarajevu zbog magle ili vjetra zatvarale pistu, od Dubrava su napravile jaku vojnu bazu. Sada NATO ne bi u cjelosti ponavljao takav scenarij. Umjesto toga, razmatra se opcija raspoređivanja određenog broja vojnika, koji bi iz Dubrava nadzirali situaciju, posebno u rejonu Brčkog, kao i Podrinju, a aerodrom bi u svakom momentu mogao primiti pojačanje. Da bi se to moglo desiti, dobro bi bilo da se već uspostavi infrasturkura koja će pružiti prvi prihvat vojnika koji dođu. Zlu ne trebalo. Druga je opcija da se postojeći Štab NATO u Sarajevu bitno ojača. Nešto više od stotinu vojnika i osoblja u ovoj instituciji Alijanse u glavnom gradu BiH, više je simbolično prisutno. Oni pomažu EUFOR-u u provođenju svakodnevnih zadataka, a sarađuju i sa bosanskohercegovačkim institucijama, posebno onima iz oblasti sigurnosti. Posla ima i za više stotina NATO-vojnika i zvaničnika u ovoj oblasti. Pa se razmatra i ta opcija. Među državama NATO dinamično se debatira da li konačno prihvatiti zahtjeve brojnih think tankova, rastućeg broja zapadnih političara i nekih država-članica da se relativno jak kontingent NATO-a rasporedi u Brčkom. I u toj situaciji, stacioniranje jedinice na aerodromu Dubrave se ne samo podrazumijeva, već bi bilo i nužno. To je zato što bi se odatle pružala logistička podrška kontingentu u Brčkom. Prema informacijama Politicki.ba, ideje se razmatraju i konačne odluke nema.
I neće je biti barem do polovine ljeta ove godine. Ili kasnije. Ako se ne desi nešto umeđuvremenu, što bi dinamiku potpuno promijenilo. Sudeći po retorici iz Srbije i bosanskih Srba, to postaje sve izglednije. No, da se “nešto iza brda valja” postaje sve jasnije. BiH, koja od kraja 2018. godine ima status kandidata za ulazak u NATO i učestvuje u Akcijskom planu za članstvo (MAP), kandidatski je status dobila i u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza. Zajedno s Ukrajinom. NATO na Kosovu ima skoro 5.000 vojnika. Oni bi mogli priteći u pomoć mirovnim snagama EU u BiH, ako bude trebalo. No, procjena je da u takvoj situaciji ni mir i sigurnost na Kosovu neće uopće biti zagarantirani. Da se Alijansi ne bi desilo da ostane u raskoraku, sve se intenzivnije razmatraju opcije pojačanja prisustva u Bosni i Hercegovini. Za početak, makar kroz manju jedinicu, koja brzo može organizirati prihvat većih vojnih kontigenata i isporuka. Politicki.ba saznaje da će se o ovim opcijama razgovarati i tokom predstojeće posjete predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića sjedištu NATO-a u Briselu, gdje ga očekuje još jedan – treći po redu – susret sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom.
