Svjesni smo da protiv naše države djeluju i srpski i hrvatski faktor, ali da i međunarodna zajednica posljednjih godina aktivno radi na njenom slabljenju, prvenstveno bošnjačkog faktora.
Geopolitički analitičar i profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu Jahja Muhasilović apeluje na patriotske snage da se probude iz bunila u koji su upale, te da napokon nešto adekvatno i konkretno počnu raditi kako bi se uhvatile ukoštac s opasnim hibridnim ratom koji protiv BiH vode njeni unutrašnji i vanjski neprijtelji.
Dosta toga je i do nas
– Svjesni smo da protiv naše države djeluju i srpski i hrvatski faktor, ali da i međunarodna zajednica posljednjih godina aktivno radi na njenom slabljenju, prvenstveno bošnjačkog faktora.
Ali, Boga mi, ako ćemo se pogledati u ogledalo i objektivno sagledati stvari, dosta je toga i do nas. Ja ne vidim da patriotske snage, odnosno taj probosanski blok rade dovoljno, odnosno da rade išta konkretno kako bi spriječile ovaj hibridni rat koji se vodi protiv BiH.
Prvo u sebi trebaju da pronađu snagu da adekvatno odgovore, drugo – da se konsoliduju i ujedine, a potom i izađu sa strategijom djelovanja, i da je se svi drže. Bez toga, bojim se da će se samo nastaviti ovo što nam rade – govori Muhasilović u razgovoru za Patriju.
Mnogo je populizma, prepucavanja kako unutar te probosanske/probošnjačke kompononente, ali i između tog patriotskog bloka i onih koji javno govore da našu državu ne vole. Muhasilović upozorava da se naš otpor sveo na djelovanje preko interneta.
– Pojedini mediji, uključujući i Novinsku ageniciju Patria, nešto i objave, par analitičara nešto kaže na tu temu i sav se otpor na to svodi. Ali to nije dovoljno. Ne možemo se mi samo time oduprijeti tako jakoj mašineriji. Sva naša politička elita mora se aktivirati i stati u odbranu države.
Oni sada političkim putem pokušavaju ostvariti ono što nisu uspjeli u toku ratnih dejstava u periodu 1992-1995. I to im do sada ide dobro i glatko, upravo iz razloga što smo mi razjedinjeni, što nemamo izlaznu strategiju i što ništa po tom pitanju ne radimo.
A ukoliko zadržimo takav stav, iz dana u dan ćemo konstantno da gubimo Bosnu i Hercegovinu, i jednog dana se probuditi u tuđoj državi. Čak i sada kad bismo krenuli, bojim se da je malo kasno.
Situacija je dosta alarmantna, ali što prije počnemo raditi u pravcu odbrane BiH, lakše će nam biti da se i odbranimo – navodi Muhasilović.
Kaže kako ga dodatno žalosti da se i u tom probosanskom bloku javljaju određene trzavice, baš u historijskom momentu kada ih ne bi trebalo biti nikako.
– Naročito su zabrinjavajuće trzavice i nesloga između četiri stranke koje trenutno nisu u vlasti, što dodatno ohrabruje neprijatelje Bosne i Hercegovine da još jače udare.
Žalosti me i kada vidim da se određeni odbori unutar SDA, kao najjače bošnjačke stranke, svađaju međusobno. Upravo u trenutku kada nama to ne treba. Pola rješenja je do nas, a druga polovina je ta borba koju treba da vodimo protiv neprijatelja Bosne i Hercegovine – potcrtava Muhasilović.
Muhasilović: Naš otpor sveo se na djelovanje preko interneta
I Islamska zajednica treba biti aktivnija
Mišljenja je da bi i Islamska zajednica BiH trebala biti aktivnija, da preko svojih odbora, džemata, medžlisa počne ljudima objašnjavati šta se zapravo dešava u našoj zemlji, jer, govori Muhasilović, velika većina javnosti to i dalje ne razumije.
Naš sagovornik podsjeća da su lidera Rs-a i SNSD-a Milorada Dodika, koji bez straha od ikakvih posljedica radi šta god želi – prijeti otcjepljenjem, donosi zakone u NSRs, održava neustavni dan Rs… na vlast doveli Amerikanci, i to u historijskom trenutku kada se SDS kompromitovao zbog genocida koji je počinila nad Bošnjacima.
– Njima je tada trebao neki srpski političar, srpski faktor kao balanser eventualnog bošnjačkog demografskog oportunizma, kojeg su oni bili svjesni još i prije rata. Tako da je bio potreban neko poput Dodika da to spriječi. I Dodik igra tu ulogu.
Ja lično vjerujem da su na neki način, možda ne direktno, ali indirektno, međunarodna zajednica i Dodik u dosluhu, i da on ispunjava upravo te zadatke zbog kojih je prvenstveno i doveden na vlast – da oslabi Bošnjake, odnosno ne dozvoli da ikada BiH bude bošnjačka država, ili, još bolje, da nikada ne zaživi kao građanska.
Čak i prije Daytona imali su plan da Bosna i Hercegovina, ukoliko se njena Armija odbrani, preživi samo kao konsocijacija tri naroda, u kojoj će po sistemu konstitutivnosti balansirati tri naroda. Mi vidimo da su se SAD i međunarodna zajednica toga tvrdoglavo držale u Daytonu kada je on potpisivan.
A još je indikativnije da su Armiju Republike Bosne i Hercegovine zaustavili pred Banjom Lukom, kada smo imali taj historijski momentum da ta bosanska patriotska snaga izađe na svoje prirodne granice – na Drinu. Ali u tome su nas spriječile SAD i međunarodna zajednica – poručuje Muhasilović.
Dogovor s velikim silama, dodaje, razlog je zbog kojeg američka administracija i međunarodna zajednica popuštaju srpskom faktoru koji se “pomamio” posljednjih godina.
Sve su prilike da bismo ubrzo opet mogli svjedočiti korištenju bonskih ovlasti visokog predstavnika. Prije sedam dana Christian Schmidt bio je u Zagrebu kod hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, a danas se susreo s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
Muhasilovića smo pitali stiče li i on dojam da je Schmidt zapravo od Plenkovića i Čovića samo tražio dopuštenje za novo korištenje bonskih ovlasti?
– Ovom uvertirom – željom da modernizuje izborni proces, Schmidt u suštini sebi kupuje prostor i alibi kako bi moglo uslijediti daljnje nametanje onoga što je HDZ tražio.
I kada bude udovoljavao zahtjevima HDZ-a, onda će reći – pa evo, jesmo li modernizovali izborni proces, u čemu je sada problem, zašto se bunite, neće više biti izbornih krađa. A onda će da progura te Čovićeve zahtjeve za Predsjedništvo i sve ostalo što on traži.
Mislim da nas međunarodna zajednica polako psihički priprema da u konačnici udovolji Čoviću. Ovo je samo pretkorak za zadovoljavanje ambicija Zagreba i Čovića u BiH.
Ja vjerujem da će Schmidt posegnuti za bonskim ovlastima kada bude mislio da je za to pogodan momentum. I on upravo s ovom reformom izbornog procesa polako sebi gradi prostor da takvo nešto uradi. Jer je zapravo to primarni cilj, a ne ovo elektronsko glasanje o kojem se govori – zaključuje Muhasilović za Patriju.
(D. Kovač)
