Ured agenta Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava ima rok od 90 dana za žalbu na presudu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. Sud je presudio da je Slavenu Kovačeviću kao građaninu Bosne i Hercegovine povrijeđeno aktivno biračko pravo. Stoga je pitanje ukoliko Bosna i Hercegovina želi u Evropsku uniju ima li onda smisla žaliti se na odluku kojom se građanima omogućavaju ljudska prava propisana Konvencijom o ljudskim pravima.
Odgovore smo potražili od profesorice ustavnog prava na Univerzitetu u Bihaću Jasmine Bešlagić.
“U presudi u predmetu ‘Kovačević protiv Bosne i Hercegovine’ utvrđena je povreda Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i to diskriminacija pri ostvarivanju izbornih prava, preciznije aktivnog biračkog prava kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i izbor delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Iako je Bosna i Hercegovina putem svojih agenata ovlaštena da podnese žalbu na predmetnu presudu, cijenim da bi to bilo samo prolongiranje neminovne implementacije presude u pravni sistem Bosne i Hercegovine, a koja između ostalog podrazumijeva izmjenu diskriminirajućih odredaba Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine”, kaže profesorica Bešlagić za Patriju.
Dodaje: “Izjave poput one da apelant nije iskoristio pravni mehanizam unutar Bosne i Hercegovine ne stoje, budući da se radi o spornoj odredbi Ustava Bosne i Hercegovine, a niti jedan domaći pravni mehanizam kojem se pojedinac građanin čije pravo je povrijeđeno može obratiti, ne može ukinuti bilo koju odredbu Ustava Bosne i Hercegovine”.
“I ova presuda još jednom podsjeća političke aktere na nužnost korjenitih izmjena prvenstveno Ustava Bosne i Hercegovine i uspostavu principa ravnopravnosti i nediskriminacije svih njenih građana”, zaključuje Bešlagić.
Pravni stručnjak Enver Išerić također smatra da je bavljenje žalbom bespotrebno.
“Država može uložiti žalbu na presudu, ali sva pitanja koja su bila bitna za donošenje presude, razmotrena su u postupku prije donošenja odluke suda. Prema tome, ako BiH uloži žalbu siguran sam da će je Sud odbiti kao neosnovanu, jer neće biti nikakvih argumenata na osnovu kojih bi Sud izmijenio svoju odluku.
Osim toga, da oni koji nas predstavljaju u organima vlasti imaju imalo znanja i morala, u samom odgovoru na tužbu bi potvrdili navode iz žalbe, i ne bi im palo na pamet da izjavljuju žalbu na presudu kojom je utvrđena diskriminacija građana naše države Bosne i Hercegovine“, ističe Išerić u razgovoru za Patriju.