Zbog čega je neizvršavanje odluka Ureda visokog predstavnika (OHR) krivično djelo, a neizvršavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura nije?
Ako je za izvršavanje strazburške presude nužan “politički konsenzus”, kako to tvrdi Ambasada SAD-a, zašto je onda pozdravljeno podizanje optužnice protiv Milorada Dodika zbog neprovođenja odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta?
Dakle, jedno krivično djelo se može pokriti kompromisom, a drugo krivično djelo – ne može. Tako, otprilike, izgleda i zvuči “međunarodno” pravo zapadnih ambasada smještenih u Sarajevu koje su, prije nekoliko mjeseci, zagovarale i dobile suspenziju Ustava FBiH na jedan dan.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je 1. jula ove godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH. Tim izmjenama je uvedeno novo krivično djelo – neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
“Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, piše u odredbama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt.
Po ovom članu Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika u slučaju “Ukaz”.
“Poštivanje zakonskog i ustavnog okvira te podržavanje vladavine prava je od suštinskog značaja za svako demokratsko društvo. To je obaveza za svakoga jer niko nije iznad zakona. OHR poziva sve građane i zvaničnike da poštuju zakone”, glasio je komentar OHR-a nakon optužnice protiv Dodika.
“Optužnice Tužilaštva Bosne i Hercegovine protiv Dodika i Lukića važan su korak u provođenju vladavine prava, koja je temelj svake demokratije. Zakoni BiH vrijede za sve građane.
Nijedan pojedinac ne stoji iznad zakona. Očekujemo od institucija BiH i svih građana da poštuju relevantne procese uključene u poštivanje tih zakona”, naveli su iz Ambasade SAD-a u BiH povodom optužnice protiv Dodika.
A sada da vidimo kakve su reakcije na odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH”. Prvo, većina vladajućih zvaničnika, od SDP-a, preko SNSD-a, do HDZ-a dovela je u pitanje provođenje te presude. Evo šta piše u odredbama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik:
“Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obvezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i odluku o privremenoj mjeri, konačnu i izvršnu odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH.
“Ako Bosna i Hercegovina želi budućnost unutar euroatlantskih institucija, presude Evropskog suda za ljudska prava će se morati implementirati, ali se ove presude mogu provesti samo ako se lokalni političari pojačaju i urade težak posao pregovaranja, stvaranja konsenzusa i kompromisa”, navedeno je u reakciji Ambasade SAD-a nakon odluke u slučaju “Kovačević protiv BiH”.
Dakle, za neprovođenje odluka OHR-a se mora odgovarai, a provođenje odluka Evropskog suda u Strazburu nužan je “konsenzus i kompromis”.
