Tužilaštvo BiH je uzelo sebi pravo da presuđuje da li je Milorad Dodik kriv za napad na ustavni poredak BiH i ugrožavanje teritorijalne cjeline države, te odlučuje po političkoj a ne pravnoj osnovi prema kojoj su po službenoj obavezi dužni podići optužnicu protiv Dodika, pa izmjene Krivičnog zakona BiH od strane Visokog predstavnika neće dati konkretan rezultat ukoliko se krivično ne procesuiraju odgovorni državni tužitelji zbog krivičnog neprocesuiranja napada na ustavni poredak, ugrožavanja teritorijalne cjeline BiH i izazivanja nacionalne ili vjerske mržnje među konstitutivnim narodima i ostalima u BiH, upozorio je advokat Mirnes Ajanović u izjavi za Dnevnik 2 RTV TK (3. 7. 2023. godine).
Nagomilavanje pravnih normi od strane Visokog predstavnika neće promijeniti stanje krivičnog neprocesuiranja Milorada Dodika, jer je i prije posljednih izmjena Krivičnog zakona BiH postojala pravna osnova za podizanje optužnice po članu 156. KZ BiH koji je Visoki predstavnik dopunio normom da se i „na neki drugi protivpravan način” osim upotrebom ili prijetnjom sile vrši napad na ustavni poredak. Visoki predstavnik je slučajno ili namjerno, a očito je smatrao bitnim izmjene, na isti način propustio izmijeniti i član 157. KZ BiH koji se odnosi na ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, jer je stalna kampanja napada na ustavni poredak od strane Milorada Dodika usmjerena u cilju otcjepljenja Republike Srpske.
Okolnost da je Visoki predstavnik krivično normirao i Neizvršavanje odluka visokog predstavnika novim članom 203a KZ BiH – neće promijeniti ratnohuškačko stanje i protivdržavno djelovanje ni Milorada Dodika niti bilo koga, jer Tužilaštvo BiH nije procesuiralo ni jednog političkog zvaničnika za izvršenje krivičnog djela iz člana 239. KZ BiH Neizvršavanje oduka Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Evropskog suda za ljudska prava, za šta je takođe predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Izricanje mjere zabrane vršenja dužnosti kao pravne posljedice protuzakonitog djelovanja je apsurdno u okolnostima kada Tužilaštvo BiH ne želi krivično procesuirati političare koji napadaju ustavni poredak, ugrožavaju teritorijalnu cjelinu BiH ili izazivaju nacionalnu ili vjersku mržnju, jer bi i sa prethodnim krivičnim normama u slučaju pravosnažne osuđujuće odluke od šest mjeseci ili duže kao posljedica nastupila nemogućnost obavljanja političke ili službene dužnosti, kako je to, recimo, određeno i Izbornim zakonom BiH član 1.10 stav 1. tačka 3.
Reformom pravosuđa iz 2003. godine određeno je da samo tužilaštvo može pokrenuti krivično procesuiranje, za razliku od prethodnog perioda kada je u slučaju neprocesuiranja od strane tužilaštva bila omogućena privatna krivična prijava po kojoj je nadležni sud bio dužan odlučivati, stoga je Tužilaštvo BiH najodgovornije u slučaju neprocesuiranja Milorada Dodika ili bilo koga od političara koji ugrožavaju funkcionisanje institucija i države BiH.
