Ured visokog predstavnika u BiH objavio je izvještaj koji je visoki predstavnik Christian Schmidt uputio generalnom sekretaru UN-a.
U izvještajnom periodu dominiralo je postizborno formiranje vlasti i retorika i djelovanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS). Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, Federacije, RS i kantona nakon općih izbora 2. oktobra 2022. godine završeno je neviđenom brzinom, konstatuje na početku svog izvještaja Schmidt.
“Međutim, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije još se nisu dogovorili oko formiranja nove vlade. Potaknuo sam sve političke stranke da postignu kompromis. Naglasio sam da je dugogodišnji politički zastoj u Federaciji štetan za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njen put ka EU integracijama. Nastavak sadašnje prelazne vlade ne bi imao demokratski legitimitet. Dana 23. marta 2023. godine, Ustavni sud BiH je odlučio da su moje odluke od 2. oktobra 2022. godine, kojima su izmijenjeni Ustav Federacije i Izborni zakon, u potpunosti u skladu sa Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.
Secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS, odnosno gospodina Milorada Dodika, pojačano je u izvještajnom periodu. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. aprila, vladajuće stranke RS potpisale su zajedničku izjavu sa konkretnim koracima ka otcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”, navodi visoki predstavnik.
Dalje ističe da vlasti RS-a nastavile da podrivaju državne institucije BiH ometajući njihov rad i donošenje odluka i tražeći ustavne i zakonske nadležnosti za RS, koje pripadaju državi.
“Dana 27. februara 2022. godine suspendovao sam novi zakon o nepokretnostima koji je usvojila Narodna skupština RS, a koji je bio zasnovan na pogrešnom tumačenju ustavne strukture i kršenju ranijih sudskih odluka. Uočavam jasnu tendenciju autoritarnosti u Republici Srpskoj, koju karakterišu zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije. Bosna i Hercegovina rizikuje da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokratije u drugom. Izmijenio sam zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 20. februara 2023. godine kako bih proširio i intenzivirao njegov angažman na memorijalizaciji i kazivanja istine za buduće generacije. Poricanje genocida od strane lidera RS i dalje predstavlja ozbiljan problem”, piše Schmidt.
Neometano usvajanje budžeta na svim nivoima je pozitivan korak za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine, konstatuje.
“Osim toga i nekih pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu, mali napredak je postignut u provođenju Agende 5+2. Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima u pogledu državne i odbrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti. Predan sam intenziviranju rada OHR-a u ovim oblastima”, navodi se.
Što se tiče dešavanja u Republici Srpskoj, izvanredno formiranje vlade Federacije i duboke podjele u bosanskohercegovačkom društvu dovode u pitanje osnovne elemente Općeg okvirnog sporazuma za mir i stvaraju prepreke za završetak 5+2 Dnevni red, naglašava visoki predstavnik:
“Ponavljam da se strane moraju u potpunosti pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir i prevladati blokade na svim nivoima vlasti kako bi Bosna i Hercegovina mogla poduzeti obavezne političke i pravne korake kako bi napredovala ka integraciji u Evropsku uniju. Ovo je postalo još važnije nakon što je Bosna i Hercegovina 15. decembra 2022. dobila status kandidata za članstvo u EU. Ključno je zadržati ovaj pozitivan zamah. Jasna opredijeljenost Bosne i Hercegovine putu ka Evropskoj uniji posebno je relevantna kada se gazi međunarodno pravo, a narušava suverenitet i teritorijalni integritet nezavisnih država u Evropi. Predan sam radu sa vlastima, institucijama i građanima Bosne i Hercegovine kako bismo zemlju postavili na nepovratni put napretka koji bi perspektivu EU pretvorio u stvarnost.
U Bosni i Hercegovini je još uvijek potrebna cjelovita ustavna reforma, kao i izborna reforma. Odluke Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci moraju se u potpunosti provesti. Izveštaji o izbornim prevarama u oktobru 2022. godine ponovo su potvrdili potrebu za daljim izbornim reformama kako bi se osigurao integritet i transparentnost izbora, uključujući i putem elektronskih sredstava. Imperativ je vratiti vjeru građana u slobodne i poštene izbore. Stoga ohrabrujem političke stranke u Bosni i Hercegovini da se pozabave pitanjem izbornih reformi”, stoji u izvještaju.
Ovo su još neke od Schmidtovih najvažnijih konstatacija:
Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini ostaje opredijeljena za ublažavanje tenzija i zalaganje za dijalog i kompromis.
Nakon općih izbora 2018. godine, politički lideri nisu uspjeli da se dogovore oko nove vlade u Federaciji Bosne i Hercegovine, a Vlada Federacije 2014-2018 ostaje pod tehničkim mandatom.
Ovaj zastoj se, nažalost, nastavlja nakon izbora u oktobru 2022. godine. Iako je funkcionalni paket omogućio izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, oni još nisu dogovorili premijera i vladu. Njihovo neslaganje odražava političku kulturu u kojoj neke stranke izbjegavaju postizanje konsenzusa i demokratsku zrelost za prihvatanje opozicione uloge. Zastoj u Federaciji predstavlja zastoj u napretku Bosne i Hercegovine ka provođenju ključnih reformi za integraciju u EU.
Političko okruženje ostaje uglavnom fragmentirano i uglavnom podijeljeno po etničkim linijama.
U Republici Srpskoj, politički lideri često koriste nacionalističku retoriku i retoriku podjela. Vladajuća koalicija svoje kritičare i protivnike prikazuje kao izdajnike i strane agente, koristeći javni emiter za promociju svoje agende. Ova tendencija je intenzivirana nedavnim pravnim i političkim inicijativama koje je promovirala vladajuća koalicija pod Miloradom Dodikom, što će dodatno suziti prostor za civilno društvo i nezavisne medije.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nastavlja da dovodi u pitanje osnovne odredbe Opšteg okvirnog sporazuma za mir i vodi secesionističku politiku. Predsjednik Dodik u svom pismu premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću od 6. marta 2023. promoviše pogrešno i pogrešno tumačenje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. U ovom pismu gospodin Dodik tvrdi da Opći okvirni sporazum za mir nije odredio unutrašnji kontinuitet “Republike Bosne i Hercegovine” bilo kakvom direktnom ili indirektnom odredbom. Ovaj prijedlog zanemaruje, između ostalog, eksplicitne odredbe Ustava BiH, uključujući princip kontinuiteta između Republike Bosne i Hercegovine i BiH iz člana I.1. Ustava, što je u više navrata potvrdio i Ustavni sud BiH. Vlasti Republike Srpske i dalje podrivaju državne institucije Bosne i Hercegovine. Često blokiraju odluke o imenovanjima i traže ustavne i zakonske nadležnosti države za entitet Republika Srpska.
Secesionistička retorika Milorada Dodika je intenzivirana tokom izvještajnog perioda. Na primjer, 24. marta 2023. rekao je: „Vidim budućnost u ujedinjenju Srbije i Republike Srpske…onog trenutka kada pokušate da otmete imovinu, mi ćemo donijeti odluku o nezavisnosti Republike Srpske. 2. februara: “Nisam spreman za rat, ali sam spreman da se Republika Srpska približi statusu nezavisne države.” Dana 9. januara, “…Srbi nikada ne smiju dozvoliti bilo kakav oblik organizovanja osim srpske nacionalne države, a to su RS i Srbija, sa kojima imamo pravo da budemo integrisani u skladu sa međunarodnim pravom.”
Pozivam Vijeće sigurnosti da ozbiljno shvati ove prijetnje. Dodikova retorika dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, predstavljajući prijetnju miru i stabilnosti u zemlji, a potencijalno i širem regionu. Gospodin Dodik je također pokazao simpatije prema ulozi Rusije u ratu u Ukrajini.
Retorika međuetničke podjele i govor mržnje često se javljaju u različitim dijelovima zemlje. Nesretan primjer je napad na roditelje djece učesnice sportske manifestacije na Ilidži, koji su bili u posjeti iz Beograda, 14. januara 2022.
Podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala tenzije. Na primjer, 1. marta 2023. mitropolit srpski pravoslavni Hrizostom (Rajko Jević) je Bošnjake nazvao ‘muslimanima’, a kasnije muslimane ‘muhamedanima’. Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme islamske vjeroispovijesti od 4. marta. Zajednica u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović “Moramo na sve načine pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada oni padnu, kao što su pali 1992. godine, moramo biti spremni da i ovu državu zaštitimo oružjem i, ako mogu tako reći, niko ne bi trebao imati dileme da li to treba da uradimo ili ne…“
Bilo je nekoliko primjera zlonamjernog oštećenja vjerskih objekata, poput onog na Sabornoj crkvi u Mostaru (7. decembra 2022. godine), na džamiji Dašnica u Bijeljini (13. januar 2023.) i na pravoslavnom hramu u Stocu (26. mart 2023. godine).
Kompletan izvještaj Christiana Schmidta dostupan je na engleskom jeziku možete ovdje.
