Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović koji je na čelu te stranke već 18 godina, a danas bi trebao biti ponovo reizabran kao jedini kandidat u intervjuu za Večernji list kazao je da ima optimizam da sa novim partnerima i međunarodnim dužnosnicima mogu se naći zajednička rješenja.
“Mi trebamo pri tome Domovinski rat i povijest ostaviti iza sebe, naravno, uvažavajući svu zaštitu naše braniteljske populacije, ali ovdje govorimo o budućnosti”, kazao je Čović.
Kada je riječ o strankama trojke (NIP-u, SDP-u i Našoj stranci) Čović kaže da u njima vidi nadu.
“Posve sam siguran da s njima možemo do kraja izgraditi partnerstvo te napraviti potreban iskorak. I na ovaj sabor doći će predstavnici svih stranaka HNS-a, ali i onih koje su s nama u vlasti iz Sarajeva i Banje Luke. I to će biti poruka zajedništva u traženju rješenja uz sve razlike koje realno postoje. Naš imperativ, kada je u pitanju Federacija BiH, je vratiti u prihvatljivi okvir najprije komunikaciju oko svih tema. Vezano uz budućnost integracijskih procesa nemamo razlika. Već sljedećih nekoliko mjeseci možemo pokazati taj zaokret, tako da, kada ja nešto govorim, slično govori i kolega iz Sarajeva ili Banje Luke. Imamo prigodu redovitim komunikacijama predsjednika stranaka stvari tako postaviti. Uz to, želimo da nam stranci ostanu partneri, ali da im na praktičan način pokažemo kako smo u stanju samostalno donositi odluke.”
Lider HDZ-a je upitan da li harmoniziranje odnosa s Bošnjacima znači promjenu odnosa prema srpskoj političkoj strani.
“Što se mene tiče, mi do kraja uvažavamo svaki segment Daytonskog sporazuma i kada je u pitanju organiziranost BiH. Svatko bi od nas to drukčije uradio kada bi mogao vratiti vrijeme u 1995. Ja također, a vjerojatno i druga i treća strana. Naš je, međutim, stav uvažavati ono što imamo kako bismo bili vjerodostojni u onome što tražimo kada su u pitanju ustavna jednakopravnost i legitimno predstavljanje. Na jednak način ćemo graditi odnose prema objema stranama. Nikako nije dobro da imamo dvojicu protiv trećeg. Sve tri politike moraju biti zajedno i onda ćemo uspjeti. Uz sve razlike koje postoje oko integracija, NATO-a, rata u Ukrajini i agresije… Političari istodobno trebaju praviti što manje medijske štete kako bi se taj proces pozitivno odvijao. Kako želim da se stvari razvijaju pozitivno s bošnjačkim narodom, tako smatram da ćemo graditi jednako dobre odnose sa srpskom stranom.”
Govoreći o promjeni Izbornog zakona i Ustava BiH predsjednik HDZ-a poručuje kako se mora iskoristiti ova neizborna godina.
“Znači, u godini koja je neizborna potrebno je izgraditi ozračje kod predstavnika međunarodne zajednice koji su nam niz godina partneri te kod novih partnera s kojima gradimo vlast. To su partneri kod kojih smo prepoznali dodirne točke oko ključnih pitanja – kako zaštititi ona mjesta na kojima se odlučuje o kolektivnim pravima konstitutivnih naroda, kako legitimno izabrati te predstavnike. To je temelj izbornog zakonodavstva i podrazumijeva izbor hrvatskog člana Predsjedništva, izaslanika u domove naroda. To bi pak dalo zamaha višestranačju, pluralizmu kod Hrvata. Mi želimo i ograničene izmjene Ustava. Za Izborni zakon siguran sam da ćemo imati dovoljnu većinu, a pitanje je može li se doći do dvije trećine kako bismo mijenjali Ustav. Siguran sam da ćemo završiti jedan dio posla kako nam više nikada ne bi trebalo nametanje rješenja bilo kojeg predstavnika međunarodne zajednice. Upravo zbog tog pitanja pristao sam ostati kada su kolege inzistirali da nastavim voditi stranku. Prije 18 godina izabran sam za predsjednika stranke i mislim da je to predugo vrijeme”, naveo je.
