Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom posljednjem izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a kritikovao je izjavu reisu-l-uleme Huseina Kavazovića koja se odnosila na odbranu Bosne i Hercegovine. Schmidt je Kavazovićeve izjave nazvao “retorikom podjela”, stavivši ih u isti kontekst za izjavama mitropolita Hrizostoma koje su se odnosile na Bošnjake i “muslimane”, piše Istraga.ba.
“Retorika koja izaziva podjele i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala napetosti. Naprimjer, 1. marta 2023. mitropolit srpsko-pravoslavne Hrizostom (Rajko Jević) nazvao je Bošnjake ‘muslimanima’, a kasnije muslimane ‘muhamedancima’. Još jedan primjer takve retorike je izjava reisul-uleme islamskog zajednice u Bosni i Hercegovini, Huseina ef. Kavazovića: “Na sve moguće načine moramo pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada oni padnu, kao što su pali 1992. godine, mi moramo biti spremni ovu zemlju zaštititi i oružjem i, ako mogu tako reći, nitko ne treba imati dileme trebamo li to učiniti ili ne…”, napisao je Christian Schmidt u svo posljednjem izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a.
Kompletan izvještaj Christiana Schmidta dostupan je na ovom linku, a u nastavku ćemo, ukratko, citirati ključne pasuse.
Ukratko, visoki predstavnik Christian Schmid u novi izvještaj nije “stigao” ubaciti svoje posljednje odluke koje su se odnosile na nametanje Vlade Federacije. Tako u izvještaju koji bi pred Vijećem sigurnosti trebao biti razmatran 10. maja nema dijelova koji se odnose na jednodnevnu suspenziju Ustava Federacije BiH. Postoje, međutim, brojne pohvale na račun nove vladajuće koialicije, te brojne kritike upućene prema Miloradu Dodiku. U izvještaju se uopće ne pominje lider HDZ-a Dragan Čović, dok su kadrovi HDZ-a, uglavnom, pominjani u pozitivnom kontekstu.
O Miloradu Dodiku i otcjepljenju RS
“Secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS-a, odnosno gospodina Milorada Dodika, intenzivirano je u izvještajnom razdoblju. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS-a kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH, OHR-a i konfrontiraju se prema zapadnim partnerima. Dana 24. travnja, vladajuće stranke u RS-u potpisale su zajedničku izjavu s konkretnim koracima prema odcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja” konstatirao je Schmidt, navodeći da Međunarodna zajednica mora zadržati alate kako bi odgovorila na sve ovo.
Visoki predstavnik, dalje, navodi da je u RS-u primijetio “jasnu tendenciju ka autoritarizmu”.
“Bosna i Hercegovina riskira da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokracije u drugom entitetu”, navedeno je u izvještaju.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, piše dalje Schmidt, i dalje dovodi u pitanje temeljne odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir i vodi secesionističku politiku. U svom pismu premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću od 6. ožujka 2023. predsjednik Dodik promiče pogrešno i pogrešno tumačenje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. U ovom pismu gospodin Dodik tvrdi da Opći okvirni sporazum za mir ni na koji način nije utvrdio unutarnji kontinuitet “Republike Bosne i Hercegovine”.
“Potičem Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno. Retorika gospodina Dodika dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, predstavljajući prijetnju miru i stabilnosti u zemlji i potencijalno široj regiji. Gospodin Dodik također je pokazao razumijevanje za ulogu Rusije u ratu u Ukrajini”, napisao je Schmidt.
O izbornoj reformi
“U Bosni i Hercegovini je još uvijek potrebna cjelovita ustavna reforma, kao i izborna reforma. Odluke Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Sejdić-Finci moraju se u potpunosti provesti. Izvješća o izbornoj prijevari u listopadu 2022. ponovno su potvrdila potrebu za daljnjim izbornim reformama kako bi se osigurao integritet i transparentnost izbora, uključujući putem elektroničkih sredstava. Imperativ je vratiti vjeru građanima u slobodne i poštene izbore. Stoga ohrabrujem političke stranke u Bosni i Hercegovini da se pozabave pitanjem izbornih reformi”, napisao je Schmidt.
Pohvale “ubrzanim procesima”
“Nakon oktobarskih izbora uslijedilo je ubrzano formiranje novih vlasti na različitim razinama. Na državnom nivou, Predsjedništvo je inaugurirano na vrijeme, a Vijeće ministara je formirano neviđenom brzinom. Rokovi i procedure koje sam donio svojom odlukom 2. oktobra 2022. (tzv. paket funkcionalnosti) u velikoj su mjeri poštovani i provedeni. Predsjednici, potpredsjednici Federacije i Republike Srpske biraju se i obnašaju dužnost. Oba doma državnog parlamenta, parlamenta Federacije i parlamenta Republike Srpske također rade. Ustavni sud Federacije sada je ponovno u potpunosti funkcionalan. Sve kantonalne skupštine pokrenule su njihovo formiranje tijekom studenoga 2022. godine, nakon potvrđivanja izbornih rezultata, a sve osim jedne, Hercegovačko-neretvanske, okončale su proces. Sedam od deset kantonalnih vlada je uspostavljeno. Država, Federacija (i svi kantoni) i Republika Srpska usvojili su budžete u skladu sa zakonskim rokovima”, pohvalio je visoki predstavnik aktualnu vladajuću koaliciju i sebe.
Potom je podsjetio na prepreke iz prethodnog perioda.
“Nakon Općih izbora 2018. godine politički lideri nisu uspjeli dogovoriti novu vladu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a Vlada Federacije 2014.-2018. ostaje u tehničkom mandatu. Ova pat pozicija se, nažalost, nastavlja i nakon izbora u oktobru 2022. godine. Iako je paket funkcionalnosti omogućio izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, još nisu dogovorili premijera i Vladu. (pisano prije formiranja Vlade o.a.). Njihovo neslaganje odražava političku kulturu u kojoj neke stranke izbjegavaju postizanje konsenzusa i demokratsku zrelost za prihvaćanje oporbene uloge. Zastoj u Federaciji predstavlja korak nazad u napretku Bosne i Hercegovine prema provedbi ključnih reformi za integraciju u EU”, izvijestio je Schmidt Vijeće sigurnosti UN-a.
O državnoj imovini …
“Namjeravam intenzivirati angažman na državnoj imovini u 2023. godini i pokrenuti stručne konzultacije za pripremu potrebnih zakona za rješavanje pitanja državne imovine. Čak je i mogućnost takve inicijative naišla na oštre reakcije političkih stranaka u Republici Srpskoj, posebice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njegovih koalicijskih partnera. U njihovim izjavama stoji da je “pitanje imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom” i da je “imovina Republike Srpske nedodirljiva”. Jedna je izjava glasila: “Nemojte nas forsirati – ako budete inzistirali da nam uzmete imovinu, mi ćemo je iznijeti izvan Bosne i Hercegovine…” Dodik je 16. marta 2023. na konferenciji za novinare izjavio: “Neće dobiti imovinu. Kad bi visoki predstavnik napravio neki zakon o imovini na razini Bosne i Hercegovine, odmah bi zapečatio odluku o otcjepljenju Republike Srpske. Istog trenutka bi se održala sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i ja bih predložio odluku o napuštanju Bosne i Hercegovine””, napisao je Schmidt u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.
O Zakon o VSTV-u, sudovima …
“U izvještajnom razdoblju finaliziran je Nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, još jedan važan zakon koji je dio ključnih prioriteta EU, nakon što je Venecijanska komisija Vijeća Europe 14. marta dala svoje mišljenje o Nacrtu. Nacrtom je predviđeno uspostavljanje novog zasebnog višeg suda na državnoj razini koji bi se bavio pravnim lijekovima protiv odluka Suda BiH. Nacrt također precizira da se državna nadležnost u kaznenim stvarima, osim Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, proteže i na suđenje za kaznena djela propisana kaznenim zakonima entiteta i Brčko Distrikta kada su ta kaznena djela međuentitetskog karaktera ili na drugi način izazivaju posljedice za cijelu državu. Ta je krivična nadležnost ključna za državu u obrani svojih ustavnih vrijednosti. Osim toga, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je intenziviralo rad na zakonskoj regulativi kako bi se osigurale sve pretpostavke za oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Počeli su pripremati ažurirani zakon o kaznenom postupku kako bi uključili propise EU-a”, navedeno je u izvještaju.
Negiranje genocida
“Iako je kriminaliziranje negiranja genocida imalo opći preventivni učinak, negiranje i veličanje ratnih zločinaca i dalje se događa, posebice u političkoj areni. To nanosi dodatnu bol i uvredu žrtvama i društvu i sabotira napore za pomirenje. Više desetina slučajeva negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca prijavljeno je Tužiteljstvu BiH. Ipak, prijave se odbacuju, a tužitelji još nisu podigli optužnice. S pozitivne strane, pravila krivičnog postupka u Bosni i Hercegovini predviđaju mogućnost ponovnog pokretanja kaznenog progona čak i ako tužitelji odbace potencijalne kaznene predmete. (?) Odluke o neprovođenju istrage nisu javne odluke; stoga javnost za njih saznaje samo putem konkretnog zahtjeva. Glavni tužitelj Bosne i Hercegovine zatražio je od domaćih centara za pravosudnu obuku i međunarodne zajednice da obuče pojedine tužitelje kako bi bolje razumjeli zločine iz mržnje i dokaze potrebne za njihovo procesuiranje. Obuka za tužitelje i suce bila bi učinkovit način da se osigura da se određena kriminalna ponašanja procesuiraju i izvedu pred sud. Edukacija o govoru mržnje i zločinima iz mržnje u Bosni i Hercegovini odavno se čeka, a situacija se nije popravila. Ova krivičnaa djela predstavljaju izazov za društvenu koheziju i moraju dobiti brzu i odgovarajuću sudsku pozornost”, piše u izvještaju Christiana Schmidta.
O diskriminaciji
“Romska zajednica je često meta zločina iz mržnje i govora mržnje, uključujući verbalne ili fizičke napade, pogrdan jezik i negativne stereotipe. Nacionalne manjine suočavaju se s izazovima u dobivanju priznanja i značajnim preprekama u postizanju emancipacije i inkluzije, posebice u obrazovanju i zastupljenosti. Druge skupine koje se suočavaju s diskriminacijom u Bosni i Hercegovini su migranti i tražitelji azila. Dok se broj tražitelja azila i migranata smanjio posljednjih godina, još uvijek nedostaje odgovarajuća zaštita i osjetljivi smještaj za osobe s posebnim potrebama, poput medicinske ili psihološke skrbi. Migranti izvan formalnih prihvatnih centara suočavaju se s povećanim rizikom nasilja, iskorištavanja i zlostavljanja. Diskriminacija na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta ozbiljan je problem koji utječe na zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje i zdravstvenu skrb, a može se manifestirati u govoru mržnje i nasilju. Kazneno gonjenje zločina iz mržnje i govora mržnje i dalje je nedovoljno jer prijavljeni napadi temeljeni na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu žrtve nisu temeljito istraženi. Napadi na LGBTQI osobe i simpatizere su sve češći, posebno u Republici Srpskoj, gdje pojedini političari govore o obrani “patrijarhalnih” i “tradicijskih vrijednosti” i suzdržavaju se od osude tih napada. Nedostatak zaštite LGBTQI osoba i dalje je zabrinjavajući”, izvijestio je Schmidt Vijeće sigurnosti UN-a
Brojne pohvale i jedna kritika novom Vijeću ministara
“Vijeće ministara BiH usvojilo je Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza za 2023. godinu i Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2023.-2025., prethodno usklađen s Globalnim fiskalnim okvirom. Također je usvojio izmjene i dopune Zakona o Oružanim snagama BiH, Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o slobodnom pristupu informacijama na razini institucija BiH. U martu 2023. godine usvojen je Program ekonomskih reformi za 2023.-2025., prema smjernicama Europske komisije. Usredotočen je na 25 reformskih mjera ugrađenih u strukturne reforme za jačanje konkurentnosti i uklanjanje prepreka rastu. Nadalje, Vijeće ministara BiH usvojilo je svoj Program rada za 2023. godinu. Reforme vezane uz EU integracije ostaju među glavnim prioritetima, kao i aktivnosti i mjere usmjerene na rješavanje potreba lokalnog gospodarstva, javnog zdravstva i kvalitete života građana općenito, regionalna suradnja, vladavina prava i ljudska prava. Vijeće ministara BiH je u izvještajnom razdoblju donijelo više tehničkih odluka, izvješća, analiza, podzakonskih akata, strategija, odluka o ratifikaciji međunarodnih ugovora, te akata kojima se uređuje rad Vijeća ministara BiH. Usvojeni dokumenti uključuju Odluku o dodjeli sredstava za pomoć Turskoj nakon potresa, strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala za 2023.-2026., strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama i nizak rast emisija 2020.-2030., izmjene podzakonskog akta o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, Strategije migracija 2021.-2025., Strategije pravne zaštite nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, Programa reformi suradnje s NATO-om 2021.-2022., te Strategije prevencije i borbe protiv protiv terorizma 2021-2026. Vijeće ministara BiH dodatno je imenovalo razne državne institucije (uključujući Državnu graničnu policiju, Ured za strance, Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i dr.) zbog isteka mandata. Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) dobila je zadatak da pokrene dugotrajnu proceduru imenovanja ravnatelja UIO, kojem je mandat istekao u lipnju 2020. godine.
Novo Vijeće ministara BiH nastavilo je praksu nepredlaganja zakona osim ako se ne osigura puni politički konsenzus koji bi omogućio brzo usvajanje zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. Stoga je zakonodavni učinak nove vlade još uvijek skroman.
Imenovati sudije Ustavnog suda BiH
“Zastupnički dom Parlamenta FBiH i Narodna skupština Republike Srpske još nisu izvršili svoju obvezu da imenuju zamjenu za suca Matu Tadića, koji je umirovljen prošlog kolovoza, te Miodraga Simovića, koji je umirovljen u studenom ove godine. U vrijeme pisanja ovog teksta Radna skupina Zastupničkog doma Federacije BiH za provođenje procesa imenovanja završila je svoj rad. Ipak, nema dogovora među članovima saborskog Povjerenstva za izbor i imenovanje kandidata koji će biti predloženi Zastupničkom domu na konačno glasovanje. Zastupnički dom FBiH i Narodna skupština Republike Srpske moraju u potpunosti ispuniti svoje obveze koje proizlaze iz Aneksa 4. Općeg okvirnog sporazuma i osigurati imenovanje sudaca na sva upražnjena mjesta predviđena za domaće suce u Ustavnom sudu”, piše u Izvještaju.
Odbrana Bradare
“Dva udruženja koje predstavljaju žrtve i svjedoke genocida i ratnih zločina uputile su 12. marta pismo OHR-u u kojem zahtijevaju smjenu predsjednice Federacije Lidije Bradare i zabranu joj daljnjeg obnašanja javne dužnosti. Zahtjev se odnosio na televizijski intervju od 10. marta u kojem je predsjednica Bradara ponovila da se ne odriče svojih prijatelja, među kojima je i ratni zločinac Dario Kordić. Zaključila je da je Kordić nakon odsluženja kazne “očito prestao biti osuđenik za ratne zločine”. Predstavnički dom je 15. ožujka odbio zahtjev političke stranke Demokratska fronta (DF) za razmatranje smjene gđe. Bradare s mjesta predsjednice Federacije. DF je smatrao da je gospođa Bradara izravno prekršila zakletvu kojom se obvezala na poštivanje Ustava Federacije i vladavine prava te možda uvrijedila brojne žrtve”, naveo je Christian Schmidt.
