Analiza ● Sjeverna Makedonija 2023: U iščekivanju najvećeg sigurnosno-obavještajnog napada

Republika Sjeverna Makedonija uspjela je od dolaska Vlade Zorana Zaeva (SDSM) 2017.godine ostvariti historijske uspjehe. Pored potpisa Sporazuma o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom, donijet je zakon o unapređenju upotrebe jezika drugih etničkih zajednica. Prespanski sporazum sa Grčkom omogućio je deblokadu euroatlantskih integracijskih procesa. Sjeverna Makedonija postala je punopravna članica NATO-a marta 2020.godine i započela je pregovore o članstvu sa EU. Vrhunac historijskih uspjeha krunisan je sticanjem autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije (MPC-OA) 2022.godine.

Uspjeh politike Zorana Zaeva je u tome, da je ponudio prijateljstvo i partnerstvo unutar države svim građanima  i prijateljstvo i partnerstvo svim svojim susjedima. Od njegovog dolaska na vlast više se ne bilježe međuetnički incidenti, koji su prije bili svakodnevnica. Sjeverna Makedonija više nema unutrašnjih tenzija i ima „nula problema” sa susjedima što su odlične pretpostavke za budući razvoj, jer država koja želi prosperitet ne smije imati unutrašnjih tenzija i mora imati uređene odnose sa susjedima.

Paradigma politike Zorana Zaeva uvela je novu političku kulturu na makedonskoj političkoj sceni, koja opoziciju shvaća i prihvata kao partnera, a ne kao protivnika posebno kada se odlučuje o ključnim makedonskim nacionalnim pitanjima i njenoj budućnosti, koja je prije svega vezana za članstvo u EU. Država se nalazi pred važnim ustavnim promjenama, koje traže koncensus većine političkih stranaka u makedonskom Sobranju.

Skandal je izbio u februaru 2015.godine kada je razotkriveno tajno i nezakonito prisluškivanje od strane makedonske tajne službe (UDK) oko 26.000 građana. Režim Nikole Gruevskog (VMRO_DPMNE) iznio je iz zemlje, prema procjenama, više od pet milijardi eura, dok su biznismeni bili prisiljeni plaćati „reket” režimu. Međuetnički konflikti redovno su producirani, unosili su nesigurnost, zabrinutost i strah kod građana. Došlo je do enormnog bogaćenja Gruevskog i oligarhije oko njega.

Uspostavljen je neformalni centar moći Nikola Gruevski – Sašo Mijalkov – Orce Kamčev kao simbioza, politike, tajkuna i mafije uz podršku obavještajnog podzemlja i tako su faktički vladali državom. Makedonske vlade poslije pada režima samo su djelomično vladale, jer nisu uspjele u potpunosti ovladati neformalne centre moći i demontirati režim Gruevski-Mijalkov-Kamčev, koji i dalje subverzivno djeluje protiv vlade raspolažući enormnom količinom sredstava za njeno rušenje i sa namjerom vraćanja Sjeverne Makedonije u prethodno stanje.

Degruevizacija ne predstavlja samo suočavanje sa uzrocima i posljedicama režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE nego se radi o nužnom dugotrajnom procesu demontaže tog režima. Pored pravosudnog sistema važno je šire društveno djelovanje i akcija u eliminaciji štetnih posljedica 11-godišnje vladavine Gruevskog. Nikola Gruevski nalazi se od 2018.godine u egzilu u Mađarskoj i pod zaštitom i logistikom mađarskog premijera Viktora Orbána (Fidesz) i dalje pokušavajući zaustaviti pozitivne političke procese. Doneseno je nekoliko pravosnažnih presuda za Gruevskog i saradnike, kojima su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne. Nije moguće osigurati sveopšti društveni napredak bez demontaže režima Nikole Gruevskog i Orbánove financijsko-kriminalne i bankarsko-poslovne hobotnice u Sjevernoj Makedoniji i regionu.

Analitičari smatraju, da je važno intenzivirati Degruevizaciju države, koja nije moguća u potpunosti bez izručenja Nikole Gruevskog iz Mađarske i predaje vlastima Sjeverne Makedonije. Iz Mađarske se redovno odvijaju brojne aktivnosti usmjerene prema sadašnjim makedonskim vlastima. EU i SAD sa partnerima moraju izvršiti pritisak na mađarskog premijera Viktora Orbána i po cijenu sankcija, da mađarske vlasti na osnovu međunarodne potjernice izruče Gruevskog makedonskim vlastima, kako bi se time i zvanično okončala makedonska tranzicija, a glavni krivac tako bude priveden pravdi. Bez tog čina Sjeverna Makedonija će i dalje kaskati u brojnim procesima, koji će ostati neokončani sa različitim frustracijama i posljedicama za budućnost te države.

Članstvom u NATO-u 2020.godine ostvario se vjekovni san Makedonaca i ostalih građana, da imaju svoju državu za čiji teritorijalni integritet i suverenitet garantira najveće i najjače vojnopolitičko savezništvo na svijetu – NATO. Time su poraženi velikodržavni projekti koji su uključivali, ugrožavali ili imali aspiracije prema Sjevernoj Makedoniji.

Potpisani Prespanski sporazum potvrdio je državno-pravni kontinuitet Republike Makedonije, etničku pripadnost Makedonaca, priznanje makedonskog jezika, kulture i identiteta. Zaokružena je makedonska državnost i potvrđen identitet Makedonaca kao naroda sa svim svojim elementima. Prespanski sporazum sadrži sve potrebne elemente, koji garantiraju opstojnost moderne makedonske države i potvrđuje posebnosti Makedonaca kao naroda.

Priznanje aktualnim vlastima odnosno Ministarstvu unutrašnjih poslova je i nedavni u Skopju održani  Svjetski kongres o graničnoj sigurnosti. Ministarstvo unutrašnjih poslova ove je godine domaćin 50. Evropske regionalne konferencije INTERPOL-a od 8. do 10.maja 2023. godine, najveće policijske organizacije sa 195 država članica širom svijeta.

Analitičari smatraju, da je nastavak uspjeha makedonskih vlasti od 2017.godine i ovogodišnje predsjedavanje OSCE-om, posebno što se predsjedavanje odvija u najtežem trenutku za Evropu poslije 2.svjetskog rata zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja ima dalekosežne posljedice za cijeli svijet.

Tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem (SNS) i premijerom Albanije Edijem Ramom (PS) potpisali su Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju „malog Schengena” između te tri zemlje, koji je kasnije prerastao u vodeću regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“.

Rezultati koji su postignuti, naročito na polju ekonomije i privredne saradnje zemalja okupljenih u Otvorenom Balkanu – brži protok ljudi, roba, kapitala i usluga, ubrzan rast svih ekonomskih pokazatelja, bolja i sveobuhvatnija politička saradnja, promptno rješavanje svih međusobnih problema i sporova kroz proces dijaloga i usaglašavanja – dokaz su da zemlje Zapadnog Balkana imaju šta da ponude EU, da one žele, mogu, umiju i znaju da sarađuju sa EU, da moraju, i formalno-pravno, da budu dio zajednice evropskih naroda i da oni jesu, već vijekovima, Evropa, bez obzira na to što im trenutna politika i birokratija to možda osporavaju i koče ih. Otvoreni Balkan jeste regionalna inicijativa, regionalni projekat, ali on nije zamjena za članstvo u EU, niti pandan ili „utješna nagrada” zemljama-kandidatima za članstvo u EU, a ponajmanje svojevrsno predvorje ili nekakva „čekaonica” za članstvo u EU. Važno je, da Otvorenom Balkanu pristupe Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo.

Analize su pokazale, da parcijalno rješavanje pandemije, energetske, prehrambene i sigurnosne krize donosi i parcijalne rezultate, važnost saradnje i solidarnosti je najvidljivija u vrijeme kriza kao i slučajevima elementarnih nepogoda. „Otvoreni Balkan” nudi cjelovite odgovore za brojne izazove sa kojima se region suočava i već je pokazao pozitivne rezultate za države članice.

Sjeverna Makedonija je zbog svoje geopolitičke i geostrateške pozicije raskrsnica regionalnog i međunarodnog kriminala i različitih interesa zbog toga se ulažu enormni napori od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i sigurnosno-obavještajnih agencija, da se suzbije (organizirani) kriminal i korupcija na i preko njene teritorije i predstavlja najveću barijeru za migrante, koji žele preko nje ući na teritoriju EU. Sjeverna Makedonija štiti EU od migranata i tu su najveće zasluge Ministarstva unutrašnjih poslova na čelu sa ministrom Oliverom Spasovskim (SDSM).

Odvijanje tajne obavještajne operacije kodnog imena „Konjićev skok“, koja se koordinira iz Budimpešte, još uvijek predstavlja visoku sigurnosnu prijetnju i rizik. Glavni cilj operacije je svrgavanje postojeće vlade i kao konačni cilj povratak bivšeg premijera Nikole Gruevskog  (VMRO-DPMNE) u Sjevernu Makedoniju. Zbog toga je važno, da makedonske vlasti sa partnerima i saveznicima iz EU i SAD insistiraju kod Mađarske na zvaničnom izručenju Gruevskog Sjevernoj Makedoniji.

Intenzivna je destabilizacija države produciranjem brojnih afera. Detektirano je i locirano više od 160 medijskih portala, koji produciraju brojne (lažne) vijesti („fakenews“) i afere. Kompanija, koja vodi web sajtove, koji podržavaju opozicionu stranku VMRO-DPMNE povezana je sa mađarskom javnom televizijskom mrežom Magyar Televizo (MTV), koja je naklonjena vodećoj Fidesz stranci mađarskog premijera Viktora Orbána. U fokusu obavještajne operacije „Konjićev skok” je ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski (SDSM), jer se želi definitivan obračun sa njim, i u iščekivanju je najveći sigurnosno-obavještajni napad na Sjevernu Makedoniju i ministra Spasovskog.

Ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski je od početka operacije „Konjićev skok” glavna meta, koji je uspio za samo nekoliko godina ustrojiti Ministarstvo unutrašnjih poslova kao vodeće u regionu sa brojnim pohvalama, profesionalizirao je policiju te je detektirao i demontirao mreže pojedinih stranih sigurnosno-obavještajnih službi na teritoriji Sjeverne Makedonije, posebno ruskih i zbog toga su napadi na njega osmišljeni kao svojevrsna osveta za njegovo uspješno djelovanje. Ministar Spasovski je odigrao ključnu ulogu u zaštiti ustavno-pravnog poretka i policijsko-pravosudnog sistema u državi. Makedonski sigurnosno-obavještajni i policijski sektor nalazi se pred velikim izazovima, prijetnjama i rizicima, koje nažalost dolaze i iz pojedinih država članica EU i NATO, a u najnoviji napad, koji se iščekuje uključena je jedna od vodećih obavještajnog službi u regionu, koja ima podršku i pomoć u kadrovima opozicionog VMRO-DPMNE, ali i jednog dijela vladajućih struktura čak funkcionera i/ili onih koji imaju podršku vladajuće SDSM.

Analitičari smatraju, da je zabrinjavajuće, zašto savez NATO, ali EU i SAD toleriraju takvu djelatnost sigurnosno-obavještajnih službi pojedinih svojih država članica u Sjevernoj Makedoniji, koja ne samo da je usmjerena protiv nacionalnih interesa suverene države članice, nego i protiv interesa samog NATO-a. U iščekivanju najvećeg sigurnosno-obavještajnog napada na Sjevernu Makedoniju, koji može predstavljati sigurnosnu prekretnicu, potrebno je pružiti adekvatnu podršku i pomoć država partnerica i saveznica, povećati fizičku zaštitu ključnih državnih institucija i zaštitu nosilaca ključnih javnih funkcija posebno ministra Spasovskog, kao glavnog nosioca u suprotstavljanju obavještajnoj operaciji „Konjičev skok” i stranom posebno ruskom i kineskom utjecaju. Ključno je preduhitriti napade poduzimajući aktivnosti od odvraćanja od napada, a to makedonske vlasti moraju iskoordinirati sa svojim saveznicima i partnerima.

NATO i EU moraju pomoći perspektivnoj evropskoj zemlji, da napreduje u pregovaračkom procesu i da nastavi da bude promotor i branilac evropskih vrijednosti i perspektive u regionu. Napadi na Sjevernu Makedoniju odvijaju se u sjeni i pozadini rata u Ukrajini, što je utoliko opasnije.

Ljubljana/Bruxelles/Washington/Skopje, 30. april 2023

Fusnota:
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine. i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives”.