Lični stav

Susret antifašista Buzeta i Tuzle – Antifašizam kao trajno opredjeljenje

Predstavnici antifašista  Grada Tuzle i SABNOR-a  TK  u nedjelju su bili domaćini delegaciji Udruge antifašista  istarskog  grada Buzeta. Gosti iz Hrvatske  izrazili su tokom posjete svoje poštovanje prema radu i djelu antifašista Tuzle, kao jednog od rijetkih gradova na prostoru i Bosne i Hercegovine, pa i bivše Jugoslavije, gdje se cijeni i njeguje pojam antifašizma, slobode, zajedništva, jednakosti i pravde kao univerzalne tekovine i boraca NOR-a i Titove vladavine.

 

n1

Obilazak sličnih organizacija, ne samo po Hrvatskoj, nego i  prostorima bivše zajedničke države Jugoslavije, postala je redovna praksa antifašista Buzeta. Tuzlu su ovog puta izbrali, ne samo kao centar najmnogoljudnijeg kantona u BiH, nego i zbog tradicije i ugleda koji ona uživa među ljudima slobodarskih, antifašističkih uvjerenja.  Kod većine Tuzlaka i dalje postoji jedno objekivno gledanje na istoriju Drugog svjetskog rata i sve ono što je Tito učinio za svoje vladavine. Bila je zanimljiva reakcija gostiju iz ove brojne delegacije, kada su tokom dvodnevne posjete vidjeli da na spomen-kompleksu Slane banje i dalje stoji Titova i biste narodnih heroja, njegovih saboraca sa područja sjeveroistočne Bosne, kao i to da je cijeli park podijeljen prema istorijskim cjelinama – od podsjećanje na NOR i na sve poginule, posebno zlatne ljiljane, u zadnjem ratu 1992-95.godina. I dok je u Hrvatskoj na djelu specifičan revizionizam istorije, gdje se čitavi njeni dijelovi prekrajaju prema volji vladajuće oligarhije, dotle u Tuzli, u Bosni, Tito i dalje na određen način “živi” kao velikan jednog istorijskog i socijalističkog doba.

 

n2

Gosti su se posebno interesovali za odnos mladih prema istoriji. Prenijeli su nam i svoja  iskustva u radu s njima. Prema riječima Ede Jemana, predsjednika Udruge antifašista Buzeta danas omladina ne zna šta je bilo u Drugom svjetskom ratu, ne znaju šta je to fašizam i kako se reflektuje na svakodnevni život.

“U razgovoru s mladima došli smo do saznanja da ih to interesira. Zato mnogo radimo s njima, posebno sa učenicima osmih razreda i srednjoškolcima. To nam je stalni rad u vidu “terenske nastave” kad s njima obilazimo značajna mjesta iz  NOB-a kako bi znali  zašto se to dogodilo, kako se takvo krvoproliće ne bi ponovilo. Buzet danas ima 74 spomenika i spomen obilježja nastala nakon rata, koja  sami održavamo. Mladi  moraju poznavati istoriju svog kraja. Bez uljepšavanja i friziranja. Na ruku nam idu i Nastavni planovi i programi naše županije, gdje je uvršteno i njegovanje tradicija istorije. Čak i u vrtićima imamo zavičajnu nastavu gdje i mi možemo dati svoj doprinos. U tome nas finansijski podržavaju i grad i županija. Na primjer terenska nastava sa srednjoškolcima znači obilazak Donje Stubice, mjesta rođenja narodnog tribuna Matije Gubca, potom Velikog Trgovišća mjesta iz kojeg je prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Nastava se završi u Kumrovcu, gdje se i najviše zadržimo, s obzirom da je to rodno mjesto Josipa Broza Tita, jugoslovenskog revolucionara, vojskovođe i državnika, čovjeka koji se smatra jednim od najvažnjih ličnosti 20-og vijeka i uopšte istorije na prostorima bivše Jugoslavije i šire, kaže drug Edo Jeman.

Međutim predsjednik Jeman  pojašnjava da ovu privilegiju nesmetanog njegovanja svjetlih tradicija NOB-a nemaju sve sredine u Hrvatskoj. Zbog sve prisutnije pojave revizionizma, neofašizma, rušenja spomenika narodnooslobodilačkog rata  i veličanja sumnjivih istorijskih perioda i ličnosti u mnogim gradovima u Hrvatskoj ime Josipa Broza Tita, bivšeg predsjednika države i partije  KPJ/SKJ je nepoželjno pominjati. Zbog izostanka podrške aktuelne vlasti u Hrvatskoj je za sada nemoguće podići glas protiv ovog nadolazećeg vala fašizma. Tu je čak nemoćna organizacija antifašista na nivou Hrvatske. Istrijani su u tom pogledu drugačiji u odnosu na ostale dijelove zemlje. Antifašizam je kod njih condicio sine qua non. Zanimljiv je i podatak da Udruga antifašista Buzeta ima hiljadu aktivnih članova dok u samom mjestu živi 6.130 stanovnika. Najmlađi član ima 14, a najstariji 90 godina. Riječju njegovanje istinskih vrijednosti u životu je neupitno.

 

n3

Upravo zbog toga izuzetno teško emotivno su doživjeli  odlazak u Srebrenicu i Memorijalni centar u Potočarima, koji je izgrađen u znak sjećanja na žrtve genocida nad Bošnjacima tokom minulog rata u Bosni i Hercegovini. Ti nepregledni grobovi nedužnog naroda koji je kriv samo zato što se drugačije zove, antifašistima Buzeta,  ali i svim slobodarskim ljudima samo su potvrda da borba protiv fašizma i svakog vida nejednakosti nije uzaludna. I da je u ovom vremenu potrebnija više nego ikad: zbog pogrešnih politika i retrogradnih stavova zvanično izabranih političara živimo u vremenu u kojem je potrebno stalno naglašavati borbu protiv fašizma, ali i njegovanje buduće saradnje između Udruženja antifašista i Tuzle i Buzeta, kao i svih udruženja u regiji.

S posebnim pijetetom poklonili su se mjestu stradanja tuzlanske mladosti na Kapiji kao i groblju na Slanoj banji gdje su sahranjeni. Svi na jednom mjestu, upravo onako kako su se i družili do te večeri. S nevjericom mnogi od gostiju saslušali su domaćine o tragičnom stradanju mladih tog kobnog 25.maja 1995.godine. Podsjetilo ih je to na još jedno stradanje mladosti u Drugom svjetskom ratu kada su čete đaka stradale od Nijemaca u Kragujevcu u samo jednom trenu, u samo jednom danu. Isto se dogodilo pola vijeka kasnije u sasvim drugom ambijentu, iako smo stalno sebi govorili da se to nikome i nigdje ne ponovi.

 

n4

Dokle tako?! To pitanje postavljali su gosti i sebi i domaćinima tokom lagane šetnje kroz kompleks Panonskih jezera, koja su i Istrijanima, iako ljudima sraslim s morem, predstavljala iznenađenje – da nešto takvo postoji u “duši” Bosne. Za rastanak antifašisti su razmijenili i uzajamne poklone. Našla se tu i dobra domaća istarska rakija od dunje i limuna, poznatija kao limunčelo, a ni kolača nije nedostajalo. Tuzlaci su Istrijanima poklonili vrijedne knjige kao svjedočanstvo upornog rada antifašista ovog kantona o tome da borba protiv zla u korist čovjeka uvijek ima svrhu i opravdanje.

 

Piše: B.S.Tomić

Na vrh